Papinski posjedi na istočnom jadranskom području

Avtorji

  • Ante Škegro

Ključne besede:

vzhodni Jadran; Dalamcija; PraevalitanaSalona, papeška posest, papež Vigilij, papež Gregor Veliki

Povzetek

V korespondenci dveh rimskih škofov, Vigilija (537-555) inGregorija Velikega (590-604), je mogoče najti podatke o patri-moniju sv. Petra v Praevalitani (patrimonium Praevalitanum),v  Dalmaciji  (Dalmatiarum  patrimonium,  patrimonium  in  Dal-matia)  in  v  Istri  skupaj  z  Raveno  (patrimonium  Ravennate  etHistrianum). Upravitelji patrimonija sv. Petra v Dalmaciji (rectores)so bili tudi papeški odposlanci v dijecezi Salona (tj. Dalmaci-ja). Kot papeški zastopniki, čeprav so spadali med nižje cerk-vene  redove,  so  imeli  izjemno  oblast  nad  dalmatinskimi  du-hovniki. Od konca 6. st. v virih ni več sledov o papeških patri-monijih  na  vzhodnojadranski  obali.  Kakorkoli  že,  ni  povsemjasno ali so te posesti obstajale tudi v naslednjih stoletjih. Ševedno  ostaja  odprto  vprašanje,  ali  so,  ali  niso  dohodki  s  tehposesti služili tudi za odkup ujetnikov in sužnjev po Dalmacijiin  Istri  v  času  vladanja  papeža  Ivana  IV  (640-642).  Iz  istegarazloga  ni  jasne  slike,  kdaj  in  kako  so  rimski  papeži  izgubilisvoje  posesti  na  vzhodnojadranski  obali.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Literatura

AMMIANI MARCELLINI, Rerum gestarum libri qu supersunt (Ed. J. C. Rolfe). - London, Camridge Mass., 1956.

ANTOLJAK, S. 1992, Hrvati u prošlosti. Izabrani radovi (Cro-ats in the Past. Selected Articles). -Split.

BENUSSI, B. 2002, Povijest Pule u svjetlu municipalnih ustano-va do 1918. godine (Riassunto: Pola nelle sue instituzionimunicipali sino al 1918, 763-776; Zusammenfassung: Pulaund seine städtischen Einrichtungen bis zum Jahre 1918, 777-791). -Pula.

BERTOLINI, O. 1952, Patrimonio di san Pietro. - In : Encic-lopedia cattolica IX, 958-959, Città del Vaticano.

BRUSIĆ, Z. 1970, Problemi plovidbe Jadranom u prethistorijii antici (Summary: Navigation in the Adriatic in Prehisto-ry and Ancient Times, 565-568). - Pomorski zbornik 8, 549-568.

BULIĆ, F. 1904, S. Gregorio Magno papa nelle sue relazionicolla Dalmazia (a. 590.-604.). - Supplemento al: Bulletinodi archeologia e storia dalm. 27, 17-47. CCSL, CXL: Corpus Christianorum Series Latina, Volume CXL. S. Gregorii Magni Registrum epistularum, Libri I-VII. (ed.: Dag Norbert). -Tvrnholti (Belgien) MCMLXXXII.

CCSL, CXL-A: Corpus Christianorum Series Latina, Volume

CXL-A. S. Gregorii Magni Rergistrum epistularum, Libri VIII-XIV, Apendix (ed. Dag Norberg). -Tvrnholti (Belgien), MCM-LXXXII.

DUCHESNE, L. 1955, Liber pontificalis I. - Paris.

DUFFY, E. 1999, Die Päpste. Die große illustrierte Geschichte. - München.

FABRE, P. 1892, De patrimoniis romanae ecclesiae usque adaetatem Carolinorum. - Proponebat Paul Fabre, Insulae.

FARLATI, D. 1753, Illyrici sacri tomus secundus. EcclesiaSalonitana. A quarto saeculo aere christianae usque ad ex-idium Salonae. Accessere Vita Diocletiani Imperatoris, ActaSanctorum ex ejus genere, Marmora Salonitana. - AuctoreDaniele FARLATO presbytero Societatis Jesu, Venetiis, MDCCLIII.

FARLATI, D. 1769, Illyrici sacri tomus quartus. Ecclessiaesuffraganeae metropolis Spalatensis. - Auctore Daniele Far-lato presbytero Societatis Jesu, Venetiis MDCCLXIX.

GATZ, E. 1997, Kirchenstaat. - In: Lexikon für Theologie undKirche 6, 58-62, Freiburg, Basel, Rom, Wien.

GRISAR, H. 1877, Ein Rundgang durch die Patrimonien desHeiligen Stuhles um das Jahr 600. - Zeitschrift für katho-lische Theologie 1, 321-360.

GUNJAČA, S. 1973, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj histo-riji. Knjiga I. Izvori (analiza i kritika) [Corrections and theSupplements to the Older Croatian History. Vol. I. Sources (Analysis and Critics)]. - Zagreb.

HAMMAN, A. 1992, Patrimony of St Peter. - Encyclopedia ofthe Early Church II, Cambridge.

HOXHA, G. 1993, Shkodra - chef-lieu de la province Prévali-tane. - XL Corso di cultura sull’arte ravennate e bizantina, 551-568, Ravenna,.

HOXHA, G. 2000, Procesi i kristianizimit në provincën e Preva-lit deri në fillimet e shekullit VII (Summary: The Process ofChristianization in the Province of Praevalis Until the Begin-ning of the 7th Century, 88). - InKrishterimi ndër Shqiptarë. Christianity among the Albanians. International Symposium Tirana, November 16-19. November 1999, 69-88, Skoder.

IVANIŠEVIĆ, M. 1994, Povijesni izvori (Die Geschichtsquel-len, 189-195). - In: Salona christiana, 105-195, Split.

JURIŠIĆ, M. 2000, Ancient Shipwrecks of the Adriatic. Mariti-me transport during the first and second centuries AD. - BARInt. Ser. 828.

KLAIĆ, N. 1967, Historia Salonitana maior. - Posebna Srpske akademije nauka i umetnosti knj. CCCXCIX, Odel-jenje društvenih nauka, knj. 55, Begorad.

KOVAČEVIĆ, J. 1967, Crna Gora u doba Rimskog Carstva. -In: Istorija Crne Gore, knjiga prva Od najstarijih vremena dokraja XII vijeka [MontenegrointheRomanTimes. Historyof Montenegro, vol I. From the Earliest Times until the Endof 12 Century], 143-278, Titograd

KRÄNZLEIN A. 1965, Patrimonium. - In: Pauly Realencyclopädieder classischen Altertumswissenschaft. Neue Bearbeitung. Suppl. X, 493-502.

MANSI J. D. 1960, Sacrorum conciliorum nova et amplissima collectiocujus Joannes Dominicus Mansi et post ipsius mortem Florenti-nus et Venetianus editores ab anno 1758 ad annum 1798, prio-res triginta unum tomos eddiderunt nunc autem continuata, etDeo favente absoluta. Vol. 9, 10, (ed. secunda). - Graz.

MARASOVIĆ, T. and M. ZEKAN 1982, Istraživanje srednjov-jekovne crkve Sv. Mihovila “Na obali” u Splitu (Summary: Excavation of the Early Mediaeval Church of Sv. Mihovil (Michael) “in ripa maris” in Split, 125-126). - Starohrv. pros. III/2, 111-126.

MARIJANOVIĆ, I. 1990, Prilog problemu datiranja nekihstarokšćanskih crkava u Bosni i Hercegovini (Summary: AContribution to the Problem of Dating of some Early ChristianChurches in Bosnia and Herzegovina, 135-136). - Glas. Zem. muz. 45, 109-136.

MARINI, G. 1805, I papiri diplomatici. - Roma.

MARUŠIĆ, B. 1958-1959, Zgodnjesrednjeveško grobišče v Čelegipri Novem gradu v Istri. - Arh. vest. 9-10195-219.

MATIJAŠIĆ, R. 1996, Nomenclatura oeconimica antičke istre. Nazivi poljodjelskih zanimanja i dužnosti u antičkoj Istri (Summary: Economic nomenclature of Roman Istria. Theterms for the agricultural professions and duties in RomanIstria, 188). - Arh. rad. raspr. 12, 171-188.

MATIJAŠIĆ, R. 1998, La presenza imperiale nell’economiadell’Istria romana e nel contesto Adriatico. - Histria anti-qua 4, 15-22.

MERCIER, J. 2001, Povijest Vatikana [History of Vatican]. - Zagreb.

MIGNE, J. P. 1848, Patrologiae cursus completus sive bibliothe-ca universalis, integra, uniformis, commoda, oeconomica, omniumss. Patrum, doctorum scriptorumque ecclestiasticorum qui abaevo apostolico ad Inocentii III tempora floruerunt. TomusLXIX. Magni Aurelii Cassiodori senatoris, viri patricii, con-sulares, et vivarensis oblatis opera omnia. Praecedunt Vigiliipapae, Gildae Sapientis et Pelagii papae scripta universa. -Parisii.

MIGNE, J. P. 1849, Patrologiae cursus completus sive bibliothe-ca universalis, integra, uniformis, commoda, oeconomica, omniumss. Patrum, doctorum scriptorumque ecclestiasticorum qui abaevo apostolico ad Inocentii III tempora floruerunt. Tomus77. Sancti Gregorii Papae I cognomenta Magni, Opera om-nia. Accurante Jacques Paul Migne. Tomus tertius. - Pari-sii.

MIRKOVIĆ, M. 1978, Antistes Stefanus i građevinska delatn-ost Justinijanova vremena u Polimlju (Summary: AntistesStefanus and building activity in Polimlje in the time of Jus-tinian, 7-8). - Zbornik radova Vizantološkog instituta [Recueildes travaux de l’Institut d’études byzatines] 18, 1-8.

MÓCSY, A. 1974, Pannonia and Upper Moesia. A History of theMiddle Danube Provinces of the Roman Empire. - London, Boston.

NIKOLAJEVIĆ, I. 1971, Veliki posed u Dalmaciji u V i VIveku u svetlosti arheoloških nalaza (Résumé: Le grand do-maine en Dalmatie aux Ve et VIe siècles à la lumière desrecherches archéologiques, 288-289). - Zbornik radova Vi-zantološkog instituta [Recueil des travaux de l’Institut d’étudesbyzantines] 13, 284-292.

NOBLE, T. F. X. 1993, Patrimonium Sancti Petri. - In: Lexi-kon des Mittelalters VI, 1791-1793, München, Zürich.

PETERS, M. W. E. 2000, Die ekklesiale Geographie Albaniensbis zum Ende des 6. Jahrhunderts. Beiträge der christ-lichen Archäologie auf dem Territorium der heutigen Re-publik Albanien. - In: Krishterimi ndër Shqiptarë. Chris-tianity among the Albanians. International Symposium Tirana, November 16-19. November 1999, 100-119, Skoder.

SARIA, B. 1954, Praevalitana. - In: Paulys Realencyclopädieder classischen Altertumswissenschaft. Neue Bearbeitung 44, 1673-1680.

SPEARING, E. 1918, The Patrimony of the Roman Church inthe Time of Gregory the Great. - Cambridge.

SREJOVIĆ, D. 1983, Gamzigrad - Kasnoantički carski dvorac (Summary: Gamzigrad. An Imperial Palace of the Late Clas-sical Times, 193-201). - Galerija Srpske akademije nauka iumetnosti 45, Beograd.

SREJOVIĆ, D. 1989, Felix Romuliana. Galerijeva palača uGamzigradu (Felix Romuliana. Galerius’ Palast in Gamzigrad). - Beograd.

STARAC, A. 1994, Carski posjedi u Histriji (Summary: Impe-rial lands in Histria, 145). - Opusc. arch. 18, 133-145.

STARAC, A. 1999, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji. Društvenoi pravno uređenje prema literarnoj, natpisnoj i arheološkoj građi. - Histrija I, Pula.

ŠIŠIĆ, F. 1914, Priručnik izvora hrvatske historije, dio I. čest 1 (do god. 1107.) [Textbook of the Sources to the Croatian History. Vol. I, Part. 1 (Until the Year 1107.]. -Zagreb.

ŠKEGRO, A. 1999, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije (Zusammenfassung: Die Wirtschaft der römischen ProvinzDalmatien, 329-346). - Zagreb.

ŠKEGRO, A. 2000, Bergbau der römischen Provinz Dalma-tien. - God. Cent. balk. isp. XXXI/29, 53-176.

ŠKEGRO, A. 2000a, Duvanjski prostori u antici (Summary: The Duvno territory in the antiquity, 113). - In: Duvanjskizbornik. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog sku-pa “Duvanjski kraj kroz povijest”, Tomislavgrad, 6. - 7. srpnja2000., 79-113, Tomislavgrad, Zagreb.

ŠKEGRO, A. 2000b, Je li rimski Delminij bio biskupsko sje-dište? (Summary: Was the Roman Delminium a bishop’sresidence?, 83-85). - Povijesni prilozi 19, 9-86.

ŠKEGRO, A. 2001, Papinski patrimonij u Dalmaciji (Summa-ry: Patrimony of St. Peter in Dalmatia, 171). - Bosna fran-ciscana. Časopis Franjevačke teologije Sarajevo IX/14, 147-171.

ŠKEGRO, A. 2001a, Patrimony of St. Peter in Dalmatia. - Povijesniprilozi 21, 9-28.

ŠKEGRO, A. 2001b, Upravitelj dobara Salonitanske crkve (Summary: Procurator Ecclesiae Salonitanae, 28). - Povi-jesni prilozi 22, 19-28.

ŠKEGRO, A. 2002, Na rubu opstanka. Duvanjska biskupija odutemeljenja do uključenja u Bosanski apostolski vikarijat (Summary: On the Edge of Survival. Diocese of Duvno fromthe time of its founding till incorporation into Apostolicvicariate of Bosnia). - Zagreb.

ŠKEGRO, A. 2002a, Procuraor Ecclesiae Salonitanae. - God. Cent. balk. isp. XXXII/30, 407-417.

UJČIĆ, Ž. 1997, Prilog poznavanju ranokršćanskog i ranos-rednjovjekovnog groblja u Novigradu (Riassunto: Contri-butio alla conoscenza del cimitero paleochristiano ed altomedievale di Novigrad, 226-227). - In: Arheološka istraživanjau Istri, Izd. Hrv. arh. dr. 18, 217-234.

VULIĆ, N. 1931, Antički spomenici naše zemlje [Ancientmonuments of our land]. - Spomenik Srpske kraljevske aka-demije LXXI, Beograd.

VULIĆ, N. 1941-1948, Antički spomenici naše zemlje [AncientMonuments of our land]. - Spomenik Srpske akademije naukai umetnosti 98, Beograd.

WILKES, J. J. 1969, Dalmatia. - London. Papal possessions in the eastern Adriatic

Prenosi

Objavljeno

2004-01-01

Kako citirati

Škegro, A. . (2004). Papinski posjedi na istočnom jadranskom području. Arheološki Vestnik, 55. Pridobljeno od https://ojs.zrc-sazu.si/av/article/view/8345

Številka

Letn. 55 (2004): ARHEOLOŠKI VESTNIK

Rubrike

Zgodnji srednji vek

Licenca

Creative Commons licenca

To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Deljenje pod enakimi pogoji 4.0 mednarodno licenco.

Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.

Podrobneje v rubriki: Prispevki