The Diocese of Narona (Ecclesia Naronitana)

Authors

  • Ante Škegro

Keywords:

The roman Province of Dalmatia; early Christianity; the Diocese of Narona (Ecclesia Naronitana)

Abstract

The  Christian  community  of  the  Diocese  of  Narona (Ecclesia  Naronitana)  deserves  the  most  credit  for  the Christianization  of  the  population  living  in  the  central part of the eastern Adriatic. From very early times, heralds of  the  faith  brought  Christianity  to  this  region  primarily along  the  transportation  routes  that  connected  Narona with Salona, and the valleys of the Neretva, Trebižat, and Bregava  rivers  in  Hercegovina.  St.  Venantius,  who  died  a martyr between 257 and 260 A.D. somewhere amongst the Delmatae  population  (inter  Dalmatas),  departed  on  his missions from the Narona region. The Diocese of Narona was founded before the appearance of the name of its only known  bishop,  Marcellus  (Marcellus  episcopus  Ecclesiae Naronitanae).  The  early  Christian  basilicas  in  the  inner hinterland of Narona were built and decorated according to the same architectural style. Accordingly, it can be reasonably presumed  that  the territories  gravitating  towards  Narona and its basin were under the jurisdiction of the bishop of Narona.  The  islands  of  Mljet, korčula  and  Lastovo,  the Pelješac peninsula and the coast around Makarska were all part of the Diocese of epidaurus (Ecclesia Epitauritana) and the Diocese of Salona (Ecclesia Salonitana), and after 533 A.D., of the Diocese of Muccurum (Ecclesia Muccuritana) as  well.  From  at  least  the  6th  century  onwards,  the  (arch)bishop  of  Salona  had  supreme  ecclesiastical  authority  in Dalmatia. Sacred buildings, primarily churches located in the  inner  hinterland,  which  managed  to  maintain  their original function throughout the Middle Ages, indicate that some  segments  of  Christianity  that  spread  from  Narona did not cease after the disappearance of Narona.

Downloads

Download data is not yet available.

References

ANĐELIĆ, T. 1974, kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara. – Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Herce-govine 29, 179–244.

ANĐELIĆ, T. 1978, kasnoantička dvojna bazilika (basil-ica geminata) u Žitomislićima kod Mostara. –

Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 32, 293–314.

ANĐELIĆ, T. 1980, Neki objekti kasnoantičke sakralne arhitekture u okolini Mostara. – Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Znanstveni skup tković 4-7. X. 1977, 257–266, Split.

ANĐELIĆ, T. 1999a, Ranokršćanska dvojna bazilika (ba-silica geminata) u Žitomislićima kod Mostara. – Mostar.

ANĐELIĆ, T. 1999b, Starokršćanska cimska bazilika u Mo-staru / Altchristliche Cimer Basilika in Mostar.

– Mostar.

ATANACKOVIĆ-SALČIĆ, V. 1997, Nove ranokršćanske crkve na području Mostara. – In: Hercegovina. Godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe 3 (11), 23–30, Mostar.

BARUN, A. 2003, Svjedoci i učitelji. Povijest franjevaca Bosne Srebrene. – Sarajevo, Zagreb.

BASLER, Đ. 1958, Bazilike na Mogorjelu. – In: Naše stari-ne. Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine 5, 45–62, Sarajevo.

BASLER, Đ. 1972, Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini. – Sarajevo.

BASLER, Đ. 1984, kasnoantičko doba. – In: Kulturna isto-rija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, 309–373, Sarajevo.

BASLER, Đ. 1986, Kršćanska arheologija.– Mostar.

BASLER, Đ. 1988, Antički spomenici na području Trebin-jske biskupije. – In: Tisuću godina Trebinjske biskupije, 31–40, Sarajevo.

BASLER, Đ. 1990a, Kršćanska arheologija. – Mostar.

BASLER, Đ. 1990b, Tragovi kršćanstva od VII. do IX. stoljeća u zaleđu Dalmacije. – In: Počeci hrvatskog kršćanskog i društvenog života od VII. do kraja IX. stoljeća. Radovi drugog međunarodnog simpozija o Hrvatskoj crkvenoj i društvenoj povijesti, Split, 30. rujna - 5. listopada 1985,55–60, Split.

BASLER, Đ. 1991, Arheološki spomenici kršćanstva u Bosni i Hercegovini do XV. stoljeća. – In: Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne. Radovi sa simpozija povodom 9 stoljeća spominjanja Bosanske biskupije /1089 - 1989/, 1–9, Sarajevo.

BASLER, Đ. 1993, Spatantike und frühchristliche Architektur in Bosnien und der Herzegowina. – Wien.

BASLER, Đ. and N. MILeTIĆ 1988,Mogorjelo, Čapljina. – In: Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom 3., 331, nr. 25.224, Sarajevo.

BOJANOVSKI, I. 1969, Antička uljara na Mogorjelu i rekonstrukcija njenog torkulara. – In: Naše starine. Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine 12,27–54, Sarajevo.

BOJANOVSKI, I. 1977, Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji. I – Prethistorijska i antička komunikacija Sa-lona – Narona i njena topografija u svjetlu arheoloških i historijskih izvora. – Godišnjak 15, Centar za balkanološka ispitivanja 13, 83–152.

BOJANOVSKI, I. 1978, Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji. II – Prethistorijska i rimska cesta Narona – Sarajevsko Polje s limitrofnim naseljim. – Godišnjak 17,Centar za balkanološka ispitivanja 15,51–125.

BOJANOVSKI, I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba. – Sarajevo.

BRATOŽ, r. 1986, razvoj organizacije zgodnjekrščanske cerkve na ozemlju Jugoslavije od 3. do 6. stoletja. – Zgodovinski časopis 40/4, 363–395.

BRATOŽ, r. 1987, Die entwicklung der kirchenorganisation in den Westbalkanprovinzen (4. bis 6. Jahrhundert). – Miscellanea 5, 149–196.

BrøNDSTED, J. 1928, La basilique des cinq martyrs à kapljuč. –In: Recherches à Salone 1, 33–186, Copenhague.

BULIĆ, F. and J. BerVALDI 1912–1913, Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa (od razorenja Solina do polovice XI. v.). – Zagreb.

BULIĆ, F. 1928, Sv. Venancije pr vi biskup solinski i mučenik duvanjski. – Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva 15, 55–71.

BULIĆ, F. 1986, Po ruševinama stare Salone. Prilog Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku 79. – Split.

BUŠKARIOL, F. 1985, Vid kod Metkovića. – Arheološki pregled 26, 122–123.

BUŠKARIOL, F. 1986, Nastavak zaštitnih istraživanja na trasi vodovoda u Vidu. – Obavijesti. Hrvatsko društvo 18/2, 26–27.

BUŠKARIOL, F. 1989, Prinosi kasnoantičkoj sakralnoj topografiji Narone.– Lychnid 7

–153.

CAILLET, J.-P. 2008, L’eglise salonitaine à l’époque des évêques Étienne et Honorius II. – In: Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću kršćanske povijesti. Zbornik međunarodnoga znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma, Split 14. - 15. svibnja 2004., 211–219, Split.

CAMBI, N., A. gAMULIN and S. ToNkoVIĆ 1999, Starokršćanska bazilika u Zmijavcima.– Split, Zmijavci

CAMBI, N. 1972, Narona, Vid – Metković, antički bedemi i starokršćanska bazilika. – Arheološki pregled 14, 62–64.

CAMBI, N. 1976, Neki problemi starokršćanske arheologije na istočnoj jadranskoj obali. – In: IX kongres arheologa Jugoslavije Zadar 1972. Materijali 12, 239–282, Zadar.

CAMBI, N. 1978, Unpublished excavations and Finds of early Christian Period in Yugoslavia. – In: Atti del IX congresso internazionale di archeologia cristiana, Roma 21-27 settembre 1975, vol. 2, 141–156, roma.

CAMBI, N. 1980, Antička Narona – urbanistička topografija i kulturni profil grada. – In: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Znanstveni skup Metković 4 - 7. X. 1977., 127–153, Split.

CAMBI, N. 1984–1985, Arhitektura Narone i njezina te-ritorija u kasnoj antici. –Radovi Filozofskog u Zadru. Razdio povijesnih 24 (11),33–59.

CAMBI, N. 1989, Nuove scoperte di archeologia cristiana in Dalmazia. – In: Actes du XIe congrès international d’archéologie chrétienne, Lyon, Vienne, Grenoble, Genève et Aoste (21-28 septembere 1986), École française de rome Pontificio instituto di archeologia cristiana. 2389–2440, rome.

CAMBI, N. 2002, Antika.– Zagreb.

CAMBI, N. 2007, Antički i ranokršćanski urbanizam i umjetnost. – In: Dalmatinska Zagora - nepoznata zemlja: Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007, 77–93, Zagreb.

CHEVALIER, P. 1996a, Salona 2. Ecclesiae Dalmatiae. L’architecture paléochrétienne de la province romaine de Dalmatie (IVe-VIIe s.) 1, Catalogue. Collection de l’École française de rome 194/2, rome, Split.

CHEVALIER, P. 1996b, Ecclesiae Dalmatiae. L’architecture paléochrétienne de la province romaine de Dalmatie (e-VIIe s.) 2, Illustrations et conclusions. – Collection l’École française de rome 194/2 rome, Split.

ČAČE, S. 1993, Civitates Dalmatiae u “kozmografiji” Anonima ravenjanina. –Diadora15, 347–440.ČreMoŠNIk, I. 1965, rimska vila u Višićima. – Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 20, 147–260.

ČREMOŠNIK, I. 1974, Prvi tragovi kršćanstva na nalazima vile u Paniku. – Situla 14–15, 243–248, Ljubljana.

ČREMOŠNIK, I. 1984, Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini. – Sarajevo.

DODIG, r. and A. Škegro 2008, Akti crkvenih sabora održanih 530. i 533. u Saloni. – Povijesni prilozi / Hi-storical Contributions 35,9–23

DRAČEVAC, A. 1987, Ponovno osnivanje katoličke bisku-pije u Stonu. – In: Zbornik radova u čast 650. obljetnice planske izgradnje Stona i Malog stona, 77–90, Ston.

DYGGVE, e. and H. VeTTerS 1966, Mogorjelo. Ein spätan-tiker Herrensitz in römischen Dalmatien. – Schriften der Balkan-kommission antiquarische Abteilung 13, Wien.egger, r. 1926, Forschungen in Salona 2.

Der Friedhof Manastirine. – Wien.

FARLATI, D. 1751, Illyrici sacri tomus primus. Ecclesia Salonitana ab eius exordio usque ad saeculum quartum aerae Christianae. Auctore Daniele Farlato presbytero Societatis Jesu.

– Venetiis.

FARLATI, D. 1765, Illyrici sacri tomus tertius. Ecclesia Spalatensis olim Salonitana. Auctore Daniele Farlato presbytero Societatis Jesu. – Venetiis.

FISKOVIĆ, I. 1963–1965, ranokršćanske crkvice na Su-tvari, gubavcu i Lučnjaku kraj Majsana u Pelješkom kanalu. – Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 65–67, 141–167.

FISKOVIĆ, I. 1980, o ranokršćanskim spomenicima naronitanskog područja. – In: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. skup – Metković, 4. - 7. listopada 1977., 213–256, Split.

GLAVAŠ, T. 2006, Sakralne građevine u širokobriješkom kraju od ranog kršćanstva od kraja srednjeg vijeka (IV.-XV st.). – In: Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu 1905.-2005, Široki Brijeg.go

LUŽA, B. 1998, Povijest Crkve. – Mostar.gUNJAČA, S. 1973, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji. Knjiga I. Izvori (analiza i kritika). – Zagreb.

IVANIŠEVIĆ, M. 1994, Povijesni izvori. – In: Salona christiana, 105–195, Split.

JARAK, M. 2005, Questions concerning christianisation of the autochthonous romanized population of Dalmatia. – In: Illyrica antiqua ob honorem Duje Rendić-Miočević. Radovi s međunarodnoga skupa o problemima antičke arheologije Zagreb, 6. - 8. XI. 2003, 304–314, Zagreb.

JELIČIĆ, J. and g. NIkŠIĆ 1980–1981, konzer vacija ranokršćanske crkve u Ublima na Lastovu. – Godišnjak za zaštitu spomenika kulture Hrvatske 6–7,57–61.

KAPITANOVIĆ, V. 2006, Rimski Ilirik u odrazu kršćanske književnosti. – Split.

KATIČIĆ, r. 1998, Litterarum studia. Književnost i nao-brazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja. – Zagreb

KLAIĆ, N. 1967, Historia salonitana maior. – Beograd.

KOVAČIĆ, S. 2008, Pitanje početka salonitanske crkve u historiografiji i u sklopu općih spoznaja o procesu širenja kršćanstva na Sredozemlju do sredine 3. stoljeća. – In: Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću kršćanske povijesti. Zbornik međunarodnoga znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma, Split 14.-15. svibnja. 2004, 17–40, Split.

KUKULJEVIĆ-SAKCINSKI, I. 1874, Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske s Dalmacijom i Slavonijom 1 (503. - 1102.). – Zagreb.

KUNTIĆ-MAKVIĆ, B. 1998, Honorius Iunior, Salonitanae urbis episcopus. essai sur la Dalmatie de son temps. – In: Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheolgiju / Acta XIII Congressus internationalis archa-eologiae christianae, Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.) 2, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Supl. 87–89 = Studi di antichità christiana pubblicati a cura del Pontificio istituto di archeologia cristiana 54, 997–1002, Split, Città del Vaticano.

KUNTIĆ-MAKVIĆ, B. 2003, Područje rimskog Ilirika uoči dolaska Hrvata. – In: Povijest Hrvata. Prva knjiga. Srednji vijek, 5–38, Zagreb.

MANDIĆ, D. 1935, Duvanjska biskupija od XIV. - XVII. stoljeća. – In: Croatia sacra.Arkiv za crkvenu povijest Hrvata 5, 1–98, Zagreb.

MANDIĆ, D. 1957, gdje je bilo sijelo biskupije sarsen-terensis? – Dobri pastir. Revija Udruženja katoličkih svećenika BiH 8, 65–68.

MANDIĆ, D. 1959, Ponovno o sijelu biskupije sarsen-terensis. – Dobri pastir. Revija Udruženja katoličkih svećenika BiH 9, 71–77.Skegro_AV_61_var.indd 24210.11.2010 13:35:00

MANDIĆ, D. 1963a, gdje je bilo sijelo biskupije Sarsite-rensis? – In: Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti,19–23, rim.

MANDIĆ, D. 1963b, Ponovno o sijelu biskupije Sarsite-rensis? – In: Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti, 24–31, Rim

MANDIĆ, D. 1963c, Sv. Venancij ili sv. Dujam prvi biskup i osnovatelj solinsko-splitske biskupije? – In: Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti, 1–18, rim.

MARCONI, P. 1934, Antichità di Lagosta. Disegni e rilievi dell’architetto L. Leporini. – Bullettino della Commissione archeologica comunale62, 3–27.

MARDEŠIĆ, J. 2008, Stanje poznavanja episkopalnoga centra u Saloni s osvrtom na nova istraživanja. – InSalonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću kršćanske povijesti. Zbornik međunarodnoga znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma, Split 14.-15. svibnja. 2004, 317–330, Split.

MARIJANOVIĆ, I. 1990, Prilog datiranju nekih starokršćanskih crkava u Bosni i Hercegovini. – Glasnik Zemaljskog mu-zeja Bosne i Hercegovine 45, 109–136.

MARIN, e. 1988, Starokršćanska Salona. Studije o genezi, profilu i transformaciji grada. – Zagreb.

MARIN, e. 1993, kristionica u Naroni od V. stoljeća do vremena Domagoja? – In: Kačić. Zbornik fra Karla Jurišića 25,361–368, Split.

MARIN, e. 1994, Civitas splendida Salona: geneza, profil i transformacija starokršćanske Salone. – In: Salona Christiana, 9–104, Split.

MARIN, e. 1995, Sv. Vid de Narona: un exemple désor-mais établi pour la discontinuité. – In: Orbis Romanus Christianusque (Mélanges Noël Duval), 265–275, Paris.

MARIN, e. 1997, Ave Narona.– Zagreb.

MARIN, e. 1998a, Narona – basilique et baptistere paleo-chretiens de Sv. Vid. – In: Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheolgiju / Acta XIII Congressus internationalis archaeologiae christianae, Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.) 3, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Supl. 87–89 = Studi di antichità

pubblicati a cura del Pontificio istituto di archeologia cristiana 54, 475–506, Città del Vaticano, Split.

MARIN, e. 1998b, Narona vom 6. bis zum 9. Jahrhundert. Domum tuam dilexi. – In: Miscellanea in onore di A. Nestori, Studi di antichitâ cristiana 53, 543–560, Città del Vaticano.

MARIN, e. 1998c, Salona Narona: razgovori.– Sarajevo, Sinj.

MARIN, e. 1994–1996, Sv. Vid. Starokršćanska bazilika i kristionica Narone, srednjovjekovno groblje, novo-vjekovna crkva. –Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 87–89,9–94.

MARIN, e. 1999,

Vid kod Metkovića. – Metković, Split.

MARIN, e. 2001, erešove bare villa suburbana iz 3. st. i starokršćanska crkva iz 7. st. u Naroni. – Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 94, 9–80.

MARIN, e. 2003, Naronitanski Augusteum i arheološka istraživanja u Naroni 1988. - 2001. – In: Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve. Znanstveni skup Metković, 6. - 9, listopada 2001., 11–50, Zagreb, Metković, Split.

MARIN, e. 2007, Mozaik u oratoriju sv. Venancija u La-teranskoj krstionici. –Prilozi Instituta za arheulogiju

u Zagrebu 24,251–256.

MARIN, e. et al. 1999, Narona.– Zagreb, opuzen.

MARIN, e. et al. 2004, Augusteum Narone. Splitska siesta naronskih careva.– Split.

MATANIĆ, A. g. 1969, Venanzio di Delminium. – Biblio-theca Sanctorum 12, col. 978–979.

MIGOTTI, B. 1994–1995, Vrste i namjene ranokršćanskih zdanja u Dalmaciji. – Radovi Filozofskog fakultetu u Zadru, Razdio povijesnih znanosti 34(21), 113–144.

MIGOT TI, B. 2008, Tragovi starokršćanskih bazilika na salonitanskom području izvan same Salone. – In:

Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću ske

povijesti. Zbornik međunarodnoga znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma, Split 14.-15. svibnja. 2004., 351–416, Split.

MILETIĆ, N. 1962, Izveštaj o zaštitnom iskopavanju u Potocima kod Mostara. –Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 17153–157.

PAŠKVALIN, V. 1995, Pojava kršćanstva u srednjoj Bo-sni i njegova hijerarhija u svjetlu novijih arheoloških iskopavanja. – In: Zbornik radova u povodu imenovanja vrhbosanskog nadbiskupa Vinka Puljića kardinalom. »Crtajte granice ne precrtajte ljude«, 755–781, Sarajevo, Bol (Brač).

PAŠKVALIN, V. 2003a, Arheološki nalazi iz Mogorjela kod Čapljine. – In: Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve. Znanstveni skup Metković, 6. - 9, listopada 2001., 253–266, Zagreb, Metković, Split.

PAŠKVALIN, V. 2003b, Kršćanstvo kasne antike u zaleđu Salone i Narone. Arheološka istraživanja kasnoantičkog kršćanstva u Bosni i Hercegovini.– Sarajevo.

PATSCH, C. 1904, Archäologisch-epigraphische Untersu-chungen zur geschichte der römischen Provinz Dalmatien 6. –Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Herzegowina 9, 171–301.

PATSCH, k. 1902, Pojedini nalazi iz rimskog doba. – Glas-nik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 14, 1–16.

PETRINEC, M., T. ŠePAroVIĆ and B. M. VrDoLJAk 1999, Arheološka zbirka Franjevačkog muzeja u Livnu. – Split.

PULJIĆ, I. and A. Škegro 2006a, Sarsenterska biskupija. – Povijesni prilozi / Historical contributions 30, 7–50.

PULJIĆ, I. and A. Škegro 2006b, The Diocese of Sarsenterensis. – Arheološki vestnik 57, 219–241.

RAČKI, F. 1 894, Thomas Archidiaconus: Historia salonitana. Scriptores, vol. 3. – Zagrabiae.

RIBAREVIĆ NIKOLIĆ, I. 1998, genesis and formation of a complex type of church using early christian chur-ches in Hercegovina as examples. – In: Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheolgiju / Acta XIII Congressus internationalis archaeologiae chris-tianae, Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.) 3, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. Supl. 87–89 = Studi di antichità christiana pubblicati a cura del Pontificio istituto di archeologia cristiana 54, 693–714, Split, Città del Vaticano.SergeJeVSkI, D. 1961, Bazilika u Mokrom. –Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 15–16 (1960–1961211–228.

ŠANJEK, F. 1991, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata (7–20. st.). – Zagreb.

ŠANJEK, F. 1996, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata (7.–20. st.).– Zagreb.

ŠANJEK, F. 1997, Crkva i kršćanstvo. – In: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. I., srednji vijek (VII-XII. stoljeće) rano doba hrvatske kulture, 217–236, Zagreb.

ŠIŠIĆ, F. 1914, Priručnik izvora hrvatske historije. Dio I.Čest 1. (do god. 1107). Uvod, natpisi i isprave. –Zagreb. ŠKERGO, A. 1999, Gospodarstvo rimske provincije Dal-macije. – Zagreb.Škegro, A. 2007a, Ludrumska biskupija (Ecclesia Ludroen-sis). – Hercegovina. Godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe 2159–92.Škegro, A. 2007b, Problem Ludrumske biskupije. – Bosna franciscana XV/26, 197–220. Škegro, A. 2007c, The Diocese of Ludrum (Ecclesia Ludroensis). – Povijesni prilozi / Historical contribu-tions 32, 9–24.

ŠKERGO, A. 2008a, Mukurska biskupija (Ecclesia Muc-curitana). – Povijesni prilozi / Historical Contributions34, 9–26.

ŠKERGO, A. 2008b, The Diocese of Muccurum (Ecclesia Muccuritana) in Dalmatia. –

Arheološki 59, 291–303.

ŠKERGO, A. 2007, Tobožnja Delminijska biskupija / The Alleged Diocese of Delminium. – Opuscula archaeo-logica 31, 283–302.

TOMASCHEk, W. 1880, Die vor-slavische Topographie der Bosna, Herzegowina, Crna-Gora und angrenzenden Gebiete. Separatabdruck aus Mittheilungen der k. k. Geographischen Gesellschaft, 497–528.

TRUHELKA, Ć. 1892, Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine. –Glasnik Zemaljskog muzeja 4, 340–365.

TRUHELKA, Ć. 1893, Zenica und Stolac. Beiträge zur römischen Archäologie Bosniens und der Hercegovina. – Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Herzegowina 1, 273–302.

TRUHELKA, Ć. 1931, Starokršćanska arheologija. – Zagreb.

VIDOVIĆ, M. 1996, Povijest Crkve u Hrvata. – Split.

VRDOLJAK, B. M. 1988, Starokršćanska bazilika i rano-srednjovjekovna nekropola na rešetarici kod Livna. – Starohrvatska prosvjeta, ser. III/18, 119–194.

VUČIĆ, J. 1998, Prilog poznavanju ranokršćanske sakralne topografije u antičkoj Naroni. – Obavijesti. Hrvatsko arheološko društvo 30/3,102–105.

VUČIĆ, J. 2003, ranokršćanska kamena plastika Narone. – In: Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neret-ve. Znanstveni skup Metković, 6. - 9, listopada 2001., 199–214, Zagreb, Metković, Split.

VUČIĆ, J. 2005, Ecclesia Naronitana / Prostor i granice. –Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 96, 159–170.

ZEILLER, J. 1906, Les origines chrétiennes dans la province Romaine de Dalmatie. – Paris.

ZEILLER, J. 1918, Les origines chrétiennes dans les provinces Danubiennes de l’Empire Romain. – Paris

Published

2010-01-01

How to Cite

Škegro, A. . (2010). The Diocese of Narona (Ecclesia Naronitana). Arheološki Vestnik, 61. Retrieved from https://ojs.zrc-sazu.si/av/article/view/8066

Issue

Section

Late Antiquity