Istra in the Iron Age
DOI:
https://doi.org/10.3986/AV.72.17Keywords:
Istra, Iron Age, chronology, urn cemeteries, settlements, kilns, sewn wooden boatAbstract
The paper presents a brief overview of the archaeological research into the Iron Age of Istria, from its beginnings in the 19th century to the most recent excavations. An important figure in this research was Prof. Stane Gabrovec, whose work, inspiration and encouragement of his students at the Filozofska fakulteta Univerze v ljubljani contributed to the understanding of the Iron Age in Istra. The overview is followed by a concise summary of the chronological framework of the Istra cultural group, with its development divided into six phases (I–VI). A distinguishing feature of the group is the continuous use of the funerary rite of cremation, from its beginnings in the 12th century BC (Istra I) to the Roman domination in the late 3rd or early 2nd century BC (Istra VIa). This continuity, however, goes hand in hand with changes that mark individual chronological phases. The changes mirror the maritime-trading contacts with other regions, on the one hand, and the cultural influences of the neighbouring and more distant, expansive cultures on the Apennine Peninsula (Piceni, Etruscans), the northern Adriatic hinterland (Bologna, Este) and the south-eastern Alpine area (Sveta lucija and Dolenjska groups), on the other. A further insight into the Istra group came with the recent discoveries of the well-preserved habitation and burial remains at Pula, Rovinj, Beram, Sv. Martin above the bay of limski kanal and at Monbrodo, as well as the remains of a sewn wooden boat sunken off Zambratija, which has been radiocarbon dated to 1120–930 BC.
Downloads
References
AMOROSO, A. 1885, I castellieri istriani e la necropoli di Vermo presso Pisino. – Atti e memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia patria 1.
AMOROSO, A. 1889, le necropoli preistoriche dei Pizzughi. – Atti e memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia patria 5, 225–261.
BAĆIĆ, B. 1957, Ilirsko žarno groblje u Kaštelu kraj Buja. – Jadranski zbornik 2, 381–432.
BAĆIĆ, B. 1958, Novi ilirski žarni grobovi u Puli. – Ja- dranski zbornik 3, 315–322.
BAlJ, l. 2014, Učenje kroz igru – lončarstvo i izrada igračaka u prapovijesnoj Puli. – Histria arhaeologica 45 (2015), 71–94.
BATOVIĆ, Š. 1959, Iz ranog željeznog doba liburnije. – Diadora 1, 37–81.
BATOVIĆ, Š. 1966, Pregled željeznog doba na istočnoj jadranskoj obali. – Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 68 (1973), 47–74.
BATOVIĆ, Š. 1986–1987, Istarska kultura željeznog doba. – Radovi FFZd 26 (13)(1987), 5–74.
BEKIĆ, l. 1996, Sustav gradina na rovinjskom području. – Histria archaeologica 27 (1998), 19–92.
BENUSSI, B. 1927–1928, Dalle annotazioni di Alberto Puschi per la carta archeologica dell'Istria. - Archeografo Triestino 14, III s., 245–282.
BOETTO, G., P. POMEY 2019, Brod Zambratija u kontekstu drevnih tradicija šivanih brodova na Mediteranu. – V / In: I. Koncani Uhač, G. Boetto, M. Uhač (ur. / eds.), Zambratija. Prapovijesni šivani brod. Rezultati arheološkog istraživanja, analiza i studija, Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 33, 158–178.
BOETTO, G., M. UhAČ, I. KONCANI UhAČ 2019, Brodska konstrukcija. – V / In: I. Koncani Uhač, G. Boetto, M. Uhač (ur. / eds.), Zambratija. Prapovijesni šivani brod. Rezultati arheološkog istraživanja, analiza i studija, Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 33, 62–87.
BOlTIN TOME, E. 1967, Poročilo o raziskovanju na srednjem prečnem nasipu Kaštelirja pri Dvorih nad Izolo (Compte rendu sur les recherches effectuée sur la digue transversale moyenne de Kaštelir près de Dvori au-pressus d’Izola). – Arheološki vestnik 18, 163–177.
BRAJKOVIĆ, D., S. RADOVIĆ, A. OROS SRŠEN 2011, Arheozoološka obilježja. – V / In: K. Mihovilić, Na početku je bila peć. Željeznodobno naselje i nekropola uz temelje Arheološkog muzeja Istre, Arheološki muzej Istre. Katalog 82, 72–76.
BURŠIĆ MATIJAŠIĆ, K. 1988–1989, Gradina Vrčin u okviru brončanog doba Istre. – Arheološki vestnik 39–40, 475–494.
BURŠIĆ MATIJAŠIĆ, K. 2007, Gradine Istre. – Pula. BURTON, R. F. 1877, Note sopra i castellieri o rovine pre- istoriche della penisola Istriana. – Capodistria (reprint Trieste 1970).
CARDAREllI, A. 1983, Castellieri nel Carso e nell’Istria: Cronologia degli insediamenti fra media età del bronzo e prima età del ferro. – V / In: Preistoria del Caput Adriae, 87–104, Trieste.
CESTNIK, V. 2009, Željeznodobna nekropola Kaštel kod Buja. – Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 18.
ČOVIĆ, B., S. GABROVEC 1971, Âge du fer. – Epoque préhistorique et protohistorique en Yougoslavie – Recherches et résultats, 325–349, Beograd.
ČUKA, M. 2015, Pula – Arheološki muzej Istre. – Hrvatski arheološki godišnjak 12 (2016), 409–411.
DE JUlIIS, E. M. 1977, La ceramica geometrica della Daunia. – Firenze.
DEllA CASA, Ph. 1996, Velika Gruda 2. – Universitäts- forschungen zur prähistorischen Archäologie 33. DUhN, F., F. MESSERSChMIDT 1939, Italische Gräber-kunde. – heidelberg.
DUlAR, J. 1982, Halštatska keramika v Sloveniji (Die Grabkeramik der älteren Eisenzeit in Slowenien). – Dela 1. razr. SAZU 23.
EGG, M. 1988, Antike Helme. – Monographien des Römisch-Germanischen Zentralmuseums 14.
FISChER, J. 1984, Die vorrömische Skulpturen von Nesac- tium. – Hamburger Beiträge zur Archäologie 11, 9–98.
FREY, O.-h. 1969, Die Entstehung der Situlenkunst. – Römisch-Germanische Forschungen 31.
FREY, O.-h. 2002, Sculture in pietra in Europa Centrale ed in Italia. – Padusa 38 n.s., 13–17.
GABROVEC, S. 1987a, Svetolucijska grupa. – V / In: Prai- storija jugoslavenskih zemalja 5. Željezno doba, 120–150.
GABROVEC, S. 1987b, Notranjska grupa. – V / In: Praisto- rija jugoslavenskih zemalja 5. Željezno doba, 151–177.
GABROVEC, S., K. MIhOVIlIć 1987, Istarska grupa. – V / In: Praistorija jugoslavenskih zemalja 5. Željezno doba, 293–338.
GlOGOVIĆ, D. 1979, Nalazi geometrijske keramike iz Daunije na području Istre. – Histria archaeologica 10/1, 57–84.
GlOGOVIĆ, D. 1998, Protogeometrijska apulska keramika iz Nezakcija. – Histria antiqua 2, 55–60. GlOGOVIć, D. 2003, Fibeln im kroatischen Küstengebiet. – Prähistorische Bronzefunde 14/13.
GNIRS, A. 1925, Istria praeromana. – Karlsbad.
GOBBI, C. 1999, Schede. – V / In: Piceni, popolo d’Europa, 200–203, Roma.
GUIBAl et al. 2019 = F. Guibal, Ch. Oberline, A. F. Dominguez, G. Boetto 2019, Datiranje. – V / In: I. Koncani Uhač, G. Boetto, M. Uhač (ur. / eds.), Zam- bratija. Prapovijesni šivani brod. Rezultati arheološkog istraživanja, analiza i studija, Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 33, 120–121.
GUŠTIN, M. 1974, Mahaire. Doprinos k povezavam Picena, Slovenije in srednjega Podonavja (Mahaira Krumschwerter: Urgeschichtliche Verbindungen Pice- num – Slowenien – Basarabi). – Situla 14/15, 77–94.
GUŠTIN, M. 2019, Zu den alpinen Negauer helmen aus Reutte (Tirol) und Nesactium (Istrien), Mit einem Be- itrag von Kristina Mihovilić. – V / In: h. Baitinger, M. Schönfelder (ur. / eds.), Hallstatt und Italien, Festschrift für Markus Egg, Monographien des Römisch-Germa- nischen Zentralmuseums, 154, 365–388.
HäNSEl, B. 1967, Plastik der jüngeren Bronzezeit und der älteren Eisenzeit aus Bulgarien. – Germania 47, 62–86.
HäNSEl, B., B. TERŽAN 2020, Metalni predmeti i drugi pojedinačni nalazi od kamena, gline, kosti i veprovog zuba / Metallgegenstände und andere Funde aus Stein, Ton, Knochen und Eberzahn. – V / In: B. hänsel, K. Mihovilić, B. Teržan et al., Monkodonja 3. Istraživanje protourbanog naselja bronačanog doba Istre. Nalazi od metala, gline, kosti i kamena te ljudskih i životinjskih kostiju / Monkodonja 3. Forschungen zu einer protourbanen Siedlung der Bronzezeit Istriens. Die Funde aus Metall, Ton, Knochen und Stein sowie die menschlichen und tieri- schen Knochen, Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 34, 147–262 [http://www.ami-pula.hr/fileadmin/user_upload/Dokumenti/2020/MONOGRAFIJE_I_KATALOZI/28.05.2020/monkodonja-3_1.pdf ].
HARDING, A. 1995, Die Schwerter in ehemaligen Jugoslawien. – Prähistorische Bronzefunde 6/14.
HELLMUTH KRAMBERGER, A., S. MüLLER, M. ČUKA 2018, Monbrodo – Prapovijesna gradina blizu plaže Cisterna, južno od grada Rovinja, u svjetlu novih istraživanja. – Histria archaeologica 49 (2019), 13–37.
HOERNES, M. 1894, Ausgrabungen auf den Castellier von Villanova am Quieto in Istrien. – Mitteilungen des
HOERNES, M. 1905, Die prähistorische Nekropole von Nesactium. – Jahrbuch der K. K. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale, NF. 3, 325–344, Wien.
HOERNES, H., O. MENGHIN 1925, Urgeschichte der Bildenden Kunst in Europa. – Wien.
KNEZ, T. 1973, Figurale Situlen aus Novo mesto (Figuralne situle iz Novega mesta). – Arheološki vestnik 24, 309–326.
KNEZ, T. 1984, Situlska umjetnost u Jugoslaviji. – V / In: Duhovna kultura Ilira, Posebna izdanja ANUBih 67, Centar za balkanološka ispitivanja 11, 89–104. KOZlIČIć, M. 1986, Antička obalna linijau svijetlu hidro- arheoloških istraživanja. – Izdanja HAD-a 11/2, 135–165.
KRIŽMAN, M. 1979, Antička svjedočanstva o Istri. Istra kroz stoljeća, Prvo kolo, Knjiga 1. – Pula, Rijeka.
KUČAR, V. 1979, Prahistorijska nekropola Beram. – Histria archaeologica 10/1, 85–131.
LUCKE, W., O.-H. FREY 1962, Die Situla in Providence. – Römisch-Germanische Forschungen 26.
MACCHIAROlA, I. 1991, Schede (c1–c138). – V / In: Samnivim. Archeologia del Molise, 76–90, Roma.
MARCHESETTI, C. 1883–1884, la necropoli di Vermo presso Pisino nell’Istria. – Bolletino della Società di scienze naturali in Trieste 8, 265–294.
MARCHESETTI, C. 1884, Di alcune antichità scoperte a Vermo presso Pisino d’Istria. – Archeografo Triestino
n.s. 10, 416–424.
MARCHESETTI, C. 1903, I Castellieri preistorici di Trieste e della Regione Giulia. – Trieste.
MATOŠEVIĆ, D., K. MIhOVIlIć 2004, Prapovijesni nalazi na trgu G. Matteottija u Rovinju. – Rovinj.
MIHOVILIĆ, K. 1972, Nekropola Gradine iznad limskog kanala. – Histria archaeologica 3/2 (1977).
MIHOVILIĆ, K. 1979, Gradina Punta Kašteja kod Medulina. – Histria archaeologica 10/1, 37–51.
MIHOVILIĆ, K. 1986, Histri i Etruščani. – Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 2.
MIHOVILIĆ, K. 1989–1990, Narukvice – manžete s graviranim ukrasom. – Histria archaeologica 20–21 (1990), 29–53.
MIHOVILIĆ, K. 1991a, Nalazi prahistorijskih ostava na području Istre (Vorgeschichtliche hortfunde in Istrien). – Arheološki vestnik 42, 207–218.
MIHOVILIĆ, K. 1991b, l’Istria dal IV al I secolo a. C. – V / In: Preistoria e protostoria dell’Alto Adriatico, Antichità Altoadriatiche 37, 157–164.
MIHOVILIĆ, K. 1994–1995, Srebrni nakit iz Nezakcija. – Diadora 16–17 (1995), 81–100.
MIHOVILIĆ, K. 1995, Školjić (Funtana) i tragovi prapovijesnih obalnih i otočnih lokaliteta Istre. – Histria archaeologica 26 (1997), 28–57.
MIHOVILIĆ, K. 1996, Nezakcij – nalaz grobnice 1981. godine. – Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 6.
MIHOVILIĆ, K. 1998, Prapovijesni kameni spomenik iz Kaštela – Castelvenere. – Bujština ’90’ 9–12, Umag.
MIHOVILIĆ, K. 1999–2000, Sceptar iz Nezakcija. – Opuscula archaeologica 23–24, 21–26.
MIHOVILIĆ, K. 2001a, Nezakcij. Prapovijesni nalazi 1900–1953. – Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 11.
Archaeologische Gesellschaft 24, 155–184.
MIHOVILIĆ, K. 2001b, Kratki mač – bodež s trokutastom pločom za nasad ručke iz Istre (Kurzschwerter – Dolche mit dreieckiger Griffplatte aus Istrien). – Arheološki vestnik 52, 173–179.
MIHOVILIĆ, K. 2002, Grčki i helenistički nalazi u Istri i Kvarneru. – V / In: N. Cambi, S. Čače, B. Kirigin (ur. / eds.), Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 24. do 26 rujna 1998. godine u Splitu, Biblioteka knjiga Mediterana 26, 499–519.
MIHOVILIĆ, K. 2004, Ceramica greca in Istria. – V / In: l. Braccesi (ur. / ed.), Studi sulla Grecità d’Occidente. I Greci in Adriatico 2, hesperìa 18, 101–121.
MIHOVILIĆ, K. 2007a, I vasi del tipo kothon nell’Adriatico orientale. – V / In: M. Guštin, P. Ettel, M. Buora (ur. / eds.), Piceni ed Europa, Archeologia di frontiera 5, 85–94.
MIHOVILIĆ, K. 2007b, Brončani stamnoi iz Nezakcija. – V / In: M. Blečić, M. Črešnar, B. hänsel, A. hellmuth, E. Kaiser, C. Metzner-Nebelsick (ur. / eds.), Scripta paehistorica in honorem Biba Teržan, Situla 44, 613–621.
MIHOVILIĆ, K. 2007c, Istrian Contacts with the Aegean throughout the early Iron Age. – V / In: I. Galanaky, h. Tomas, Y. Gamakis, R. laffineur (ur. / eds.), Beetwen the Aegean and Baltic Seas. Prehistory Across Borders, Aegaeum 27, 343–349.
MIHOVILIĆ, K. 2011, Na početku je bila peć. Željeznodobno naselje i nekropola uz Arheološki muzej Istre. – Arheološki muzej Istre. Katalog 82, 7–41.
MIHOVILIĆ, K. 2012, Bronzo finale in Istria. – V / In: V. Bellelli (ur. / ed.), Le origini degli Etruschi. Storia Archeologia Antropologia, 411–431, Roma.
MIHOVILIĆ, K. 2013, Castellieri – Gradine of the Northern Adriatic. – V / In: h. Fokkens, A. harding (ur. / eds.), The Oxford Handbook of the European Bronze Age, 864–876.
MIHOVILIĆ, K. 2014, Histri u Istri. Željezno doba Istre. – Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 23. MIhOVIlIć, K. 2017, helenističke brončane situle iz Nezakcija. – Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 110/1, 257–274.
MIHOVILIĆ, K., P. RAJIĆ ŠIKANJIĆ 2016, Nalaz žarnog groba kod Mariškići (lupoglav). – Histria archaeologica 47 (2017), 57–76.
MIHOVILIĆ et al. 2001 = K. Mihovilić, B. Teržan, B. hänsel, D. Matošević, C. Becker 2001, Rovinj prije rima / Rovigno prima dei Romani / Rovinj vor den Römern. – Kiel.
MLADIN, J. 1964, Umjetnički spomenici prahistorijskog Nezakcija. – Kulturno-povijesni spomenici Istre 5, Pula.
MLADIN, J. 1966–1969, halštatska nekropola na Gradini iznad limskog kanala. – Jadranski zbornik 7, 289–315.
MLADIN, J. 1974, Brončane posude i šljemovi iz Istre. – Diadora 7, 35–158.
MLADIN, J. 1977–1978, Geneza čovjeka u likovnim spomenicima iz prapovijesnog Nezakcija. – Histria archaeologica 8–9 (1995).
MLADIN, J. 1980, Sitna prapovijesna plastika u Arheolo-škom muzeju Istre u Puli. – Diadora 9, 165–195.
MORETTI, M. 1983, la necropoli del castelliere media- no di Pizzughi. – V / In: Preistoria del Caput Adriae, 153–158, Trieste.
MOSER, C. 1884, Bericht über die Nekropole von Vermo nächts Mitterburg – Pisino. – 7. Bericht d. prähisto- rische Commission d. Akademie d. Wissenschaften, 1 Abt. 89, 11–34.
MüLLER, S., M. ČUKA, A. hEllMUTh KRAMBERGER 2016, Monbrodo – nova istraživanja gradine južno od Rovinja u blizini uvale Cisterna. – Histria archaeologica 47 (2017), 21–55.
ORLIĆ, l. 2011a, Željeznodobne fibule s nalazišta Četvrt sv. Teodora u Puli. – Histria archaeologica 42 (2012), 185–215.
ORLIĆ, l. 2011b, histarsko razdoblje. – V / In: A. Starac, Pula. Rađanje grada, Arheološki muzej Istre. Katalog 83, 7–12.
PERCAN, T. 2010, Sv. Martin iznad limskog kanala. – Hrvatski arheološki godišnjak 2 (2011), 418–421.
PETEŠIĆ, S. 2011, Uoči osnutka rimske kolonije. – V / In: A. Starac, Pula. Rađanje grada, Arheološki muzej Istre. Katalog 83, 13–17.
PETEŠIĆ, S. 2012, Nalazi sive venetske keramike s arheolo- škog lokaliteta u četvrti sv. Teodora u Puli. – Arheološki muzej Istre. Vitrina mjeseca 1.6.–1.7.2012, Pula.
PETEŠIĆ, S. 2014, Pula – Malo rimsko kazalište. – Hrvatski arheološki godišnjak 11 (2015), 363–365.
POlŠAK, A., D. ŠIKIć 1973, Osnovna geološka karta SFRJ. – Beograd.
POVEDA, P, G. BOETTO 2019, Preliminarna rekonstruk- cija. – V / In: I. Uhač Koncani, G. Boetto, M. Uhač (ur. / eds.), Zambratija. Prapovijesni šivani brod. Rezultati arheološkog istraživanja, analiza i studija, Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 33, 96–103.
PUSCHL, A. 1905, la necropoli preromana di Nesazio, Relazione degli scavi eseguiti negli anni 1901, 1902 e 1903, Nesazio–Pola. – Atti e memoria della Società istriana di archeologia e storia patria 22, 3–202.
RAJIĆ ŠIKANJIĆ, P. 2009, Analiza spaljenih ljudskih koštanih ostataka s lokaliteta Kaštel kod Buja. – V / In: V. Cestnik, Željeznodobna nekropola Kaštel kod Buja. Analiza pokopa željeznodobne Istre, Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 18, 261–278.
RAJIĆ ŠIKANJIĆ, P. 2011, Analiza spaljenih skeletnih ostataka iz urni pronađenih u sondi 1 uz južni zid Ar- heološkog muzeja Istre u Puli. – V / In: K. Mihovilić, Na početku je bila peć. Željeznodobno naselje i nekropola uz temelje Arheološkog mueja Istre, Arheološki muzej Istre. Katalog 82, 65–71.
RIĐANOVIĆ et al. 1975 = J. Riđanović, V. Rogić, J. Roglić, T. Šegota 1975, Sjeverno hrvatsko primorje. – V / In: Geografija SR Hrvatske 5, Zagreb.
SAKARA SUČEVIĆ, M. 2004, Kaštelir. Prazgodovinska naselbina pri Novi vasi / Brtonigla (Istra) (Prehistoric settlement near Nova vas / Brtonigla (Istria)). – Annales Mediterranea, Koper.
STARAC, A. 2011, Pula. Rađanje grada. – Arheološki muzej Istre. Katalog 83.
STICOTTI, P. 1902, Relazione preliminare sugli scavi di Nesazio. – Atti e memorie della Società istriana di archeologia e storia patria 18, 121–147.
STICOTTI, P. 1905, Di alcuni feammenti lapidei con fregi micenei trovati a Nesazio in Istria. – Atti del Congresso Internazionale di Scienze Storiche (Roma, 1–9 aprile 1903) II, Atti della Sezione I: Storia antica e filologia classica, 147–156, Roma.
ŠEGOTA, T., A. FIlIPČIĆ 1991, Arheološki i geološki pokazatelji holocenskog položaja razine mora na istočnoj obali Jadranskog mora. – Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 458. Razred za prirodne znanosti 25, 149–172.
TAMARO, B. 1927, A proposito di alcune sculture di Nesazio. – Bullettino di Paletnologia Italiana 47, 116–143. TERŽAN, B. 1976, Certoška fibula (Die Certosafibel). – Arheološki vestnik 27, 317–443.
TERŽAN, B. 1996, Urnenfelderzeitliche halsringe zwischen der nördlichen Adria und Südpolen. – V / In: Problemy epoki brazu i wczesnej epoki źelaza w Eupopie Środkowey, 489–501, Kraków.
TERŽAN, B. 2007, Principi e guerrieri delle due sponde altoadriatiche. – V / In: M. Guštin, P. Ettel, M. Buora (ur. / eds.), Piceni ed Europa, Archeologia di frontiera 7, 39–54.
TURK, P. 1996, Datacija poznobronastodobnih depojev / The Dating of late Bronze Age hoards. – V / In: B. Teržan (ur. / ed.), Depojske in posamezne kovinske najdbe bakrene in bronaste dobe na Slovenskem 2 / Hoards and Individual Metal Finds from the Eneolothic and Bronze Ages in Slovenia 2, Katalogi in monografije 30, 89–123.
UREM, D. 2012, Limska Gradina, Keramika s područja nekropole. – Monografije i katalozi Arheološki muzej Istre 21.
VIDULI TORlO, M. 2005, Il Civico Museo di Storia ed Arte e l’Orto Lapidario a Trieste. – Trieste.
VIŠNJIĆ et al. 2013 = J. Višnjić, F. Cavalli, T. Percan, D. Innocenti 2013, Žarni željeznodobni grob iz Berma. – Histria archaeologica 44 (2014), 31–62.
YNTEMA, D. G. 1985, The Matt-painted Pottery of Southern Italy. – Utrecht.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
Authors guarantee that the work is their own original creation and does not infringe any statutory or common-law copyright or any proprietary right of any third party. In case of claims by third parties, authors commit their self to defend the interests of the publisher, and shall cover any potential costs.
More in: Submission chapter
