The Bestoen bishopric in the light of prior research
Ključne besede:
rimska Dalmacija; zgodnje krščanstvo; Bi-stue; Bestojska škofijaPovzetek
Namen članka je na osnovi analize arheoloških, epigrafskih,literarnih in drugih virov geografsko umestiti Bestojsko škofi-jo, njeno centralno območje in sedež škofije. Bestojski škofAndreas je bil eden od sopodpisnikov aktov salonitanskih sinodv letih 530 in 533 po Kr.; želel je doseči, da bi se njegova škofijarazdelila na dva dela. K temu je bil prisiljen tako zaradi njenevelikosti kot tudi zaradi revščine, zaradi katere ni mogel omo-gočiti pomoči revnim in niti svojim duhovnikom. Iz teh razlo-gov se je pastoralna skrb za krščanski živelj v njegovi škofijizelo zmanjšala. Andreasovi želji niso ugodili. Njegova škofijase je nahajala v gorati notranjosti rimske Dalmacije, zelo ver-jetno v območju Rame (v severni Hercegovini), ob zgornjemVrbasu, v dolini reke Lašve ter na območju Zenice (v srednjiBosni). Središče škofije je bilo morda v antični naselbini v Grudinah(Crkvine) na območju Ćipuljić-Bugojno (v srednji Bosni), kjerje bila najdena opeka z žigom Bistues. Lokacija škofijskegasedeža ni povsem gotova.
Prenosi
Literatura
ALFÖLDY, G. and A. MÓCSY 1965, Bevölkerung und Gesell-schaft der römischen Provinz Dalmatien. - Budapest.
ARCHIDIACONUS, TH. 1894, Historia salonitana (ed. F. Rački). - Monum. spect. historiam Slav. merid. 26. Scriptores vol. 3, Zagrabiae.
BARUN, A. 2003, Svjedoci i učitelji. Povijest franjevaca BosneSrebrene. - Sarajevo, Zagreb.
BASLER, Đ. 1972, Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni iHercegovini. - Sarajevo.
BASLER, Đ. 1988, Spomenici ranog kršćanstva u Rami. - et vetera. Revija za filozofsko-teološke i srodne discipline 38, 11-14.
BASLER, Đ. 1990, Kršćanska arheologija. - Mostar.
BASLER, Đ. 1993, Spätantike und frühchristliche Architekturin Bosnien und der Herzegowina. - Wien.
BATTHYÁN, I. 1785, Leges ecclestiasticae regni Hungariae etprovinciarum adiacentium, opera et studio Ignatii comitis deBatthyán episcopi Transilvaniae collectae, et illustratae. To-mus primus. - Albae Carolinae.
BENKOVIĆ, A. 1966, Naselja Bosne i Hercegovine sa katoličkimstanovništvom. Katoličke župe Bosne i Hercegovine i njihovefilijale od XII. vijeka do danas. - Đakovo.
BOJANOVSKI, I. 1973, Rimska cesta dolinom Bosne i njezi-na tipografija. - In: Radovi sa simpozijuma ’Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura’, Izdanja Muzeja grada Zenice 3, 393-415, Zenica.
BOJANOVSKI, I. 1974, Dolabelin sistem cesta u rimskoj pro-vinciji Dalmaciji. (Dolabellae systema viarum in romana Dalmatia). - Djela ANUBiH. Cent. balk. isp. 47/2, Sarajevo.
BOJANOVSKI, I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba. -Djela ANUBiH. Cent. balk. isp. 66/6, Sarajevo.
BRKOVIĆ, M. 2002, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet ikontinuitet. - Mostar.
BULIĆ, F. and J. BERVALDI 1912-1913, Kronotaksa solinskihbiskupa. - Zagreb.
CAMBI, N. 1976, Neki problemi starokršćanske arheologijena istočnoj Jadranskoj obali. - Materijali 12, 239-282.
CAMBI, N. 1994, Truhelka i starokršćanska arheologija. - In: Ćiro Truhelka: zbornik, 33-49, Zagreb.
CAMBI, N. 2002, Antika. - Zagreb.
CAMBI, N., A. GAMULIN and S. TONKOVIĆ 1999, Staro-kršćanska bazilika u Zmijavcima. - Split, Zmijavci.
CHEVALIER, P. 1995, Salona 2. Ecclesiae Dalmatiae. L’ archi-tecturepaléochrétienne de la province romaine de Dalmatie (IVe-VIIe s.) 2. Illustrations et conclusions. -Coll. de l’Éc. Franç. de Rome 194/2, Rome, Split.
ČAČE, S. 1993, Civitates Dalmatiae u ”Kozmografiji” Anoni-ma Ravenjanina, Diadora 15, 347-440.
ĆIRKOVIĆ, S. 1964, Istorija srednjovekovne bosanske države. -Beograd.
ĆOROVIĆ, V. 1925, Bosna i Hercegovina. Srpska književnazadruga. Poučnik 1, Beograd.
ĆOROVIĆ, V. 1940, Historija Bosne. Prva knjiga. - Srpska kral-jevska akademija. Posebna izdanja 129, Društveni i isto-riski spisi 53, Beograd.
DOLIĆ, V. 1888, Dopis iz Otinovaca. - Glasnik jugoslavenskihfranjevaca 2/1, 10-12.
DRAGANOVIĆ, K. 1934, Katolička Crkva u Bosni i Hercego-vini nekad i danas (Prilog uz istoimenu historijsko-statis-tičku kartu). - Zagreb.
DRAGANOVIĆ, K. 1943a, Hrvatske biskupije (sadašnjost krozprizmu prošlosti). - Croatia sacra. Arhiv za crkvenu poviestHrvata 20-21, 78-130.
DRAGANOVIĆ, K. 1943b, Le diocesi croate. - In: Croazia sacra. Un popolo lotta per i suoi ideali sul confine tra l’oriente el’occidente, 181-231, Roma.
DRAGANOVIĆ, K. 1939, Opći šematizam Katoličke crkve Jugoslaviji. - Sarajevo.
DRAGANOVIĆ, K. 1975, Opći šematizam katoličke crkve uJugoslaviji. Cerkev v Jugoslaviji 1974. - Zagreb.
DŽAJA, M. and K. DRAGANOVIĆ 1970, Sa Kupreške visoravni. Monografija rodnog kraja. - Otinovci, Kupres.
FARLATI, D. 1753, Illyrici sacri tomus secundus. EcclesiaSalonitana. A quarto saeculo aere christianae usque ad exi-dium Salonae. Accessere Vita Diocletiani Imperatoris. - ActaSanctorum ex ejus genere, Marmora Salonitana, Venetiis.
GAŠIĆ, E. 1944, Brevis conspectus hisoricus dioecesium Bosniensis-Diacovensis et Sirmiensis. E fontibus historicis concinnatuscurriculisque vitarum auctus. - Essekini.
GUDELJ, Lj. 2000, Ranokršćanski kompleks u Otinovcima naKupreškoj visoravni. - Starohrv. pros. 27, 95-113.
GUNJAČA, S. 1973, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj histo-riji 1. Izvori (analiza i kritika). - Zagreb.
HOFFER, A. 1893, Rimski natpis iz Fazlića. - Glas. Zem. muz. 5, 321-323.
HOFFER, A. 1895, Nalazišta rimskih starina u travničkom kotaru. - Glas. Zem. muz. 7, 43-61.
HOFFER, A. 1897, Fundorte römischer Alterthümer im Be-zierke Travnik. - Wiss. Mitt. Bos. Herz. 5, 242-258.
HOFFER, A. 1901, Dva odlomka iz povećeg rada o kršćanskojcrkvi u Bosni. - In: Spomen knjiga iz Bosne. Biskupu Stross-mayeru, 59-142, Sarajevo.
IMAMOVIĆ, E. 1983, Počeci kršćanstva na tlu Bosne i Herce-govine u svjetlu pisanih izvora i arheoloških spomenika. -Tribunia. Prilozi za istoriju, arheologiju, etnologiju, umjetn-ost i kulturu 7, 37-58.
IMAMOVIĆ, E. 1994, Prostor Bosne i Hercegovine u prethis-toriji i antici. - In: Bosna i Hercegovina od najstarijih vreme-na do kraja Drugog svjetskog rata, 9-33, Sarajevo.
IMAMOVIĆ, E. 1995, Korijeni Bosne i Bosanskstva. Izbor no-vinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata saznanstvenih skupova i posebnih priloga. -Sarajevo.
IMAMOVIĆ, E. 1998, Prostor Bosne i Hercegovine u prethisto-riji i antici. - In: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena dokraja Drugog svjetskog rata (second edition), 13-41, Sarajevo.
IVANIŠEVIĆ, M. 1994, Povijesni izvori. - In: Salona christi-ana, 105-195, Split.
KLAIĆ, N. 1967, Historia salonitana maior. - Posebna izdanjaSrpske akademije nauka i umetnosti 399, Odelenje društve-nih nauka 55, Beograd.
KLAIĆ, V. 1878, Bosna. Podatci o zemljopisu i poviesti Bosne iHercegovine 1. Zemljopis. -Zagreb.
KOLARIĆ, J. 1993, Povijest kršćanstva na našem tlu prije do-laska Hrvata. - Zagreb.
KUJUNDŽIĆ, I. 1916-1917, Najnovije rimske iskopine u Mošunju. - Glas. Zem. muz. 27, 477-496.
KUJUNDŽIĆ, I. 1924-1926, O položaju rimskog municipijaBistue nova u Bosni. - Vjes. arh. hist. dalm. 47-48, 75-83.
KUJUNDŽIĆ, I. 1933, O položaju rimskoga municipija Bis-tue nova u Bosni. - Vrhbosna. Svećenićka revija 47, 253-261, Sarajevo.
KUKULJEVIĆ-SAKCINSKI, I. 1874, Diplomatički zbornikKraljevine Hrvatske s Dalmacijom i Slavonijom 1. (503.-1102.). - Monumenta historica Slavorum meridionalium, Zagreb.
KUNTIĆ-MAKVIĆ, B. 1998, Honorius Iunior, Salonitanae urbisepiscopus. Essai sur la Dalmatie de son temps. - In: RadoviXIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheolgiju /Acta XIII Congressus internationalis archaeologiae christia-nae, Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.) 2, Vjes. arh. hist. dalm. Supl. 87-89 = Studi di antichità christiana pubblicatia cura del Pontificio istituto di archeologia cristiana 54, 997-1002, Split, Città del Vaticano.
KUNTIĆ-MAKVIĆ, B. 2003, Područje rimskog Ilirika uoči dolaskaHrvata. - In: Povijest Hrvata 1. Srednji vijek, 5-38, Zagreb.
MANDIĆ, M. 1924, Turbe kod Travnika. - Glas. Zem. muz. 36, 83-90.
MANDIĆ, M. 1931, Vezirski grad Travnik nekada i sada. - Zagreb.
MARAKOVIĆ, M. 1931, Mons sacer. - In: Napredak. Hrvatskinarodni kalendar 20, 150-158, Sarajevo.
MARIJANOVIĆ, I. 1990, Prilog problemu datiranja nekihstarokršćanskih crkvava u Bosni i Hercegovini. - Glas. Zem. muz. 45, 109-136.
MARIN, E. 1994, Civitas splendida Salona. - In: Salona christiana, 9-104, Split.
MASLAĆ, N. 1932, Zlatni nalaz u kršćanskoj bazilici u seluTurbetu. - Glas. Zem. muz. 44, 31-33.
MILETIĆ, N. 1966, Grudine, Čipuljić, Bugojno-srednjovekov-na nekropola. - Arh.preg. 8, 159.
MURATORI, L. A. 1725, Rerum Italicarum scriptores ab a. aeraeChristi 500 ad 1500. -Mediolani.
NIKOLAJEVIĆ, I. 1969, Reljefi iz Bilimišća, Zenica. - In: ZbornikSvetozara Radojčića, 245-252, Beograd.
NIKOLAJEVIĆ, I. 1973, Crkva u Bilimišću kod Zenice. - In: Radovi sa simpozijuma ’Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura’, Izdanja Muzeja grada Zenice 3, 235-243, Zenica.
NOVAK, G. 2001, Prošlost Dalmacije (second edition). -Zagreb.
PAŠALIĆ, E. 1953, Novi prilozi poznavanju rimskih cesta uBosni i Hercegovini. - Glas. Zem. muz. 8, 276-287.
PAŠALIĆ, E. 1960, Antička naselja i komunikacije u Bosni iHercegovini. -Sarajevo.
PAŠKVALIN, V. 1990, Prozorska tranzena sa starokršćanskebazilike na Grudinama u Bugojnu. - In: Napredak. Hrvatskinarodni kalendar za 1991., 194-200, Sarajevo.
PAŠKVALIN, V. 1990a, Starokršćanska bazilika na Grudina-ma uBugojnu. - In: Nova obzorja, 8/8, 1990, 43-51, Bugojno.
PAŠKVALIN, V. 1991, Ulomak pluteja starokršćanske bazili-ke u Bugojnu. - In: Zbornik radova posvećenih akademikuAlojzu Bencu, Pos. izd. ANUBiH 95/27, 209-218.
PAŠKVALIN, V. 1995, Pojava kršćanstva u srednjoj Bosni injegova hijerarhija u svjetlu novijih arheoloških iskopavan-ja. Zbornik radova u povodu imenovanja vrhbosanskog nad-biskupa Vinka Puljića kardinalom. ”Crtajte granice ne precr-tajte ljude”, 755-781, Sarajevo, Bol.
PAŠKVALIN, V. 1996, Prilozi proučavanju ilirsko-panonskogplemena Desitijata i njegovog teritorija u krajevima sred-nje Bosne u predrimsko i rimsko doba. - Glas. Zem. muz. 47, 93-116.
PAŠKVALIN, V. 1998, Ostaci starokršćanske bazilike na Crkvini (Grudine) u Bugojnu s osvrtom na MVN(isipium) BIST(ue) ili BISTVES, sjedište bistuenske biskupije i biskupa Andri-je. - In: Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćanskuarheolgiju (Acta XIII Congressus internationalis archaeolo-giae christianae) Split - Poreč (25. 9. - 1. 10. 1994.) 3, Vjes. arh. hist. dalm. Supl. 87-89 = Studi di antichità christianapubblicati a cura del Pontificio istituto di archeologia cris-tiana 54, 549-619, Split, à del Vaticano.
PAŠKVALIN, V. 2000a, Contribution to the study of the Illy-rian-pannonian tribe of Daesitiates and its territory in theregion of central Bosnia in pre-roman and roman times. -Wiss. Mitt. Bos. Herz. 7, 63-81.
PAŠKVALIN, V. 2000b, Ilirsko-panonsko pleme Desitijata srednjeBosne u rimsko doba i rekognosciranje njihova područja. -God. Cen. balk. isp. 31/29, 191-241.
PAŠKVALIN, V. 2003, Kršćanstvo kasne antike u zaleđu Salo-ne i Narone. Arheološka istraživanja kasnoantičkog kršćanst-va u Bosni i Hercegovini. - Sarajevo.
PAŠKVALIN, V. and N. MILETIĆ 1988, Grudine (Crkvina), Bugojno - Čipuljić. - In: Arheološki leksikon Bosne i Herce-govine 2, no. 12.103, 178-179, Sarajevo.
PATSCH, C. 1895, Epigrafski nahogjaji iz god. 1895. - Glas. Zem. muz. 7, 573-586
PATSCH, C. 1897a, Bistua vetus. - In: Paulys Realencyclopädieder classischen Altertumswissenschaft 3/1. Barbarus bis Camp-anus, 505-506, Stuttgart.
PATSCH, C. 1897b, Mali rimski nahođaji i posmatranja. - Glas. Zem. muz. 9, 511-537.
PATSCH, C. 1902, Pojedini nalazi iz rimskog doba. - Glas. Zem. muz. 14 , 1-16.
PATSCH, C. 1904, Archäologisch-epigraphische Untersuchungenzur Geschichte der römischen Provinz Dalmatien. VI. Teil. - Wiss. Mitt. Bos. Herz. 9, 171-301.
PATSCH, C. 1906, Bistue Vetus. - Glas. Zem. muz. 18, 151-159.
PATSCH, C. 1907, Arheološko-epigrafska istraživanja povijestirimske provincije Dalmacije. - Glas. Zem. muz. 19, 431-470.
PATSCH, C. 1909, Archäologisch-epigraphische Untersuchungenzur Geschichte der römischen Provinz Dalmatien. VII. Teil. - Wiss. Mitt. Bos. Herz. 11, 104-183.
PAVAN, M. 1958, Ricerce sulla provincia Romana di Dalmazia. - Ist. Ven. Sc. Lett., Atti Mem. 32, Venezia.
PETROVIĆ, J. 1958, Arheološki referati iz Bugojna i Ljubije- Japra. - Glas. Zem. muz. 13, 267-271.
PETROVIĆ, J. 1960-1961, Novi arheološki nalazi iz doline GornjegVrbasa. - Glas. Zem. muz. 15-16, 229-234.
PINDER, M. and G. PARTHEY 1860, Ravennatis AnonymiCosmographia et Guidonis Geographica. -Berolini, 1860. SERGEJEVSKI, D. 1932, Spätantike Denkmäler aus Zenica. - Glas. Zem. muz. 44, 35-56.
ŠANJEK, F. 1997, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Pregledreligiozne povijesti Hrvata (7.-20. st.). Drugo prerađeno i dopunjenoizdanje. - Zagreb.
ŠAŠEL KOS, M. 1997, Bistue Nova. - In: Der Neue Pauly. Enzyklopädie der Antike 2, 696, Stuttgart, Weimar.
ŠIŠIĆ, F. 1914, Priručnik izvora hrvatske historije. Dio I. Čest 1. (do god. 1107). Uvod, natpisi i isprave. - Zagreb.
ŠIŠIĆ, F. 1935, Nešto o Bosansko-đakovačkoj biskupiji i đakovačkojkatedrali. - Godišnjica Nikole Ćupića 44, 54-70. Beograd.
ŠIŠIĆ, F. 1990, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (Pretisakizdanja iz 1925). - Zagreb.
ŠKEGRO, A. 1999, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije. - Zagreb.
ŠKEGRO, A. 2002, Na rubu opstanka. Duvanjska biskupija odutemeljenja do uključenja u Bosanski apostolski vikarijat. -Zagreb.
TRUHELKA, Ć. 1892, Prilozi rimskoj arheologiji Bosne iHercegovine. - Glas. Zem. muz. 4, 340-365.
TRUHELKA, Ć. 1893, Zenica und Stolac. Beiträge zur römi-schen Archäologie Bosniens und der Hercegovina. - Wiss. Mitt. Bos. Herz. 1, 273-302.
TRUHELKA, Ć. 1895, Die christlichen Denkmäler Bosniensund der Hercegovina. - Römische Quartalschrift 9, 195-235.
TRUHELKA, Ć. 1931, Starokršćanska arheologija. - Zagreb.
TRUHELKA, Ć. and C. PATSCH 1893, Iskopine u dolini Lašve. - Glas. Zem. muz. 5, 685-707.
TRUHELKA, Ć., C. PATSCH and A. HOFFER 1895, RömischeFunde im Lašvathale, 1893. Mit einem Anhange: Die rö-mische Inschrift von Fazlići von Professor P. Alexander Hoffer. - Wiss. Mitt. Bos. Herz. 3, 227-247.
VANINO, M. 1942, Prve pojave kršćanstva u Bosni. - In: Po-viest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremenado godine 1463, 138-158, Sarajevo.
VASILJ, S. 1993, Od rimskog osvajanja do bana Kulina. - In: Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini, 5-35, Sarajevo.
VEGO, M. 1972, Civitas Vrhbosna. (Postavljanje problema irasprava). - Naše starine. Godišnjak zavoda za zaštitu spome-nika kulture Bosne i Hercegovine 13, 85-96.
VEGO, M. 1980, Iz historije srednjovjekovne Bosne i Hercegovi-ne. - Sarajevo. Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća. - Sarajevo, Zagreb.
WILKES, J. J. 1969, Dalmatia. - London.
WILKES, J. J. 1992, The Illyrians. - Cambridge, Massachusetts.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Deljenje pod enakimi pogoji 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki
