Problematika rimske i postrimske keramike u Bosni i Hercegovini

Povzetek

Većinu keramičkih nalaza u BiH pretstavljaju nam za sada nalazi iz Mogorjela i novoispitanih vila, dok nam materijal iz staroaustrijskih iskopavanja u Domaviji, Stocu, llidži itd. većinom nije sačuvan. Materijal iz vila nam ne daje jednu iscrpnu sliku keramičkih nalaza iz dva razloga. U vilama se pojavljuju samo izvjesne keramičke vrste, dok importi koje nalazimo u gradskim centrima ovdje nisu zastupljeni. Tako u vilama nije nađen ni jedan fragmenat sigilata iz aretinskih, galskih ili drugih evropskih radionica, dok se u Naroni npr. pojavljuju pečati galskih radionica. Drugi nedostatak ovih nalaza je u tome što zahvaljujući dugom mirnom periodu zgrade nisu rušene i ponovo građene stvarajući slojeve sa nalazima pojedinih građevinskih faza. Stoga je uslijed nedostatka stratigrafije nemoguće preciznije datirati nalaze. Kako nisu do sada istražene ni veće nekropole po kojima bi se ovaj materijal mogao datirati, za sada nam u tome pomažu samo nalazi iz okolnih krajeva. Prema vrstama keramičkih nalaza u BiH mogu se izdvojiti dva kulturna kruga i to jadranski i panonski. Jadranski obuhvata predjele uz obalu i Hercegovinu do Konjica -— dakle Mogorjelo, vilu u Višićima i nepublikovanu na Paniku (Bileća). U njima je zastupljena sigillata chiara (afrička sigillata), samijska roba,6 posuđe od crvene i svijetle zemlje koje pretstavlja većinu, crvenkasto posuđe sa bijelom prevlakom i kuhinjsko posuđe karakteristično za obale Mediterana.11 U panonski kulturni krug ulaze sve male vile u Bosni.12' 20 U ovom prevladuje siva keramika svih ni­ jansa,21 zatim se u manjim količinama javlja crvena i svijetla keramika često sa crvenom prevlakom, marmorirana keramika i zeleno gleđosana. Sve ove vrste su malo zastupljene u jadranskom krugu a karakteristične su za cijelu oblast Panonije. Na sivoj keramici javljaju se u Bosni tamniji geometrijski ornamenti. Slične primjere po obliku i ornamentu nalazimo i u Sirmiumu a i u Panoniji22 i smatraju ih izdancima produkata latenskih radionica. Kod nas je osobito zastupljena u castrumu kod Doboja. Velika raznolikost motiva, kao i njena pojava sa degenerisanim ornamentom još u IV. vijeku, daju joj lokalno obilježje, te se može pretpostaviti da je u Bosni postojao jak centar njene proizvodnje. Moramo stoga pretpostaviti da je i kod ostalih radionica u Bosni, od kojih još ni jedna nije sistematski ispitana, postojalo i lokalnih obilježja, koje uslijed nedostatka materijala za sada još ne možemo zapaziti. Za datiranje naših nalaza keramike u vilama rustikama važni su nalazi afričkih sigillata, koje se brojnije javljaju u rano doba carstva u priobalskom pojasu, da bi u III. i IV. vijeku doprli sve do sjevernih granica Bosne. U obradi naših nalaza keramike u vilama poseban problem pretstavlja domaća gruba keramika koja se nalazi pomiješana sa rimskom. Gruba keramika je većinom slavenskog porijekla, a pretpostavljalo se da u tim nalazima ima i primjera iz seobe naroda, koja u ponekim oblastima veoma liči slavenskoj. Međutim kod nas se sigurno za sada kao keramika V. i VI. vijeka može izdvojiti tzv. bizantijska keramika, neke sigillate, zatim siva keramika sa uglačanim ornamentima (germanskog porijekla) i najzad grupa keramike prehistorijske tehnike i oblika i ornamenata koja pokazuje i elemente doba seobe naroda.31 Keramika prehistorijskih oblika javlja se i u vili na Paniku, te stoga ovoj keramici treba posvetiti osobitu pažnju i na ilirskim gradinama.32 Među nalazima grube keramike u našim vilama međutim, na osnovu novih slavenskih nalaza, sada se sigurno može tvrditi, da su nalazi u većini vila slavenski. Iz ovog kratkog pregleda problematike vidi se, da nam kao ključni problemi u obradi nalaza sa naših lokaliteta ostaje hronologija rimskih nalaza i izdvajanje keramike doba seobe naroda.