Mukurska škofija (Ecclesia Muccuritana) v Dalmaciji
Ključne besede:
Dalmacija; zgodnje krščanstvo; mukurska škofija (Ecclesia Muccuritana)Povzetek
V času Drugega salonitanskega cerkvenega zbora, 4. maja 533, so bile med drugim ustanovljene tri nove škofije s sedeži v Sarsenteru, Mukuru in Ludru. Z lokacijo teh treh središč, območij vključenih v škofije in jurisdikcijo njihovih škofov, so se ukvarjali številni raziskovalci. Kljub temu so bistvena vprašanja o novo ustanovljenih škofijah še vedno sporna in predmet razprave. Vzrok so predvsem številne napake in popačena latinščina, v kateri so zapisani akti cerkvenega zbora. Ti dokumenti pa so edini, ki navedene škofije omenjajo.Škofija s sedežem v Mukuru je bila tipična ruralna dieceza. Območje jurisdikcije mukurskega škofa je segalo od jugovzhodnih predelov Mosorja in Poljic vse do neretvanskih močvirij ter od srednjedalmatinskih otokov Brača, Hvara in Visa (morda tudi Korčule) in severozahodnega dela polotoka Pelješca verjetno vse do imotsko-bekijskega območja.
Prenosi
Literatura
ALAČEVIĆ, G. 1874, Antichità di Macarsca e nel suo litorale (estrato da una relazione di viaggo fatta nel 1874). –Bulletino di archeologia e storia Dalmata 1, 102–111.
ALAČEVIĆ, G. 1897, Delminium. –Bulletino di archeologia e storia Dalmata 20, 102–111.
ANČIĆ, J. 1990, Duvanjska biskupija i duvanjski sabor. – Mostar.
ANČIĆ, J. 2000, Osvrt na mišljenje dr. Ante Škegre o Du-vanjskoj biskupiji. – In: Crkva na kamenu, kolovoz–rujan 2000, 15, Mostar.
BABIĆ, I. 1991, Prostor između Trogira i Splita. Kulturnohistorijska studija. Pretisak izdanja iz 1984. godine. – Kaštel Novi.
BABIĆ, I. 1993, Splitske uspomene na salonitanske starine. –Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 85, 13–57.
BARADA, M. 1928, Topografija Porfirogenetove Paganije.– Sta-rohrvatska prosvjeta. Arheološko-historijski časopis 2, 37–54.
BATTHYAN, I. 1785, Leges ecclestiasticae regni Hungariae et provinciarum adiacentium, opera, et studio Ignatii comitis de Batthyan episcopi Transilvaniae colectae, et illustratae. Tomus primus. –Albae Carolinae.
BILOGRIVIĆ, N. 1998, Katolička crkva na području današnje Banjalučke biskupije do invazije Turaka. Topološke i povijesne crtice. – Sarajevo.
BOJANOVSKI, I. 1974, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. – Sarajevo.
BOJANOVSKI, I. 1977, Prilozi za topografiju rimskih i predrim-skih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji (s posebnim obzirom na područje Bosne i Hercegovine) 1. Prethistorijska i antička komunikacija Salona – Narona i njena topografija u svjetlu arheoloških i historijskih izvora. –Godi-šnjak 15, Centar za balkanološka ispitivanja 13, 83–152.
BOJANOVSKI, I. 1980, Neka pitanja antičke topografije donje Neretve. – In: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Znanstveni skup – Metković, 4–7. listopada 1977, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 5, 181–194, Split.
BOJANOVSKI, I. 1984, Delminium. – In: Enciklopedija Jugo-slavije 3, 412–413.
BRATOŽ, R. 1986, Razvoj organizacije zgodnjekrščanske cerkve na ozemlju Jugoslavije od 3. do 6. stoletja. – Zgodovinski časopis 40/4, 363–395.
BULIĆ, F. and J. BERVALDI 1912–1913, Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa (od raz-orenja Solina do polovice XI. v.). – Bullettino di archeologia e storie dalmata, god. 1912, prilog, Zagreb.
BULIĆ, F. 1922, Sv. Petar in Selo di Jesenice di Poljica. –Bul-letino di archeologia e storia dalmata 40–42, 101–105.
CAMBI, N. 1976, Neki problemi starokršćanske arheologije na istočnoj jadranskoj obali. – In: Materijali 12. IX kongres arheologa Jugoslavije. Zadar 1972, 239–282, Zadar.
CAMBI, N. 1985, Arhitektura Narone i njezina teritorija u kasnoj antici. –Radovi Filozofskog fakultta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti 24/11, 33–59.
CAMBI, N. 2001, Područje Šibenske biskupije u starokršćansko doba. – In: Sedam stoljeća Šibenske biskupije. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Šibenska biskupija od 1298. do 1998. Šibenik, 22. do 26. rujna 1998, 9–21, Zagreb.
CAMBI, N. 2002, Antika.– Zagreb.
CAMBI, N. 2007, Antički i ranokršćanski urbanizam i umje-tnost. – In: Dalmatinska Zagora nepoznata zemlja, 77–93, Zagreb.
CHEVALIER, P. 1995a, Salona 2. Ecclesiae Dalmatiae. L’architecture paléochrétienne de la province romaine de Dalmatie (IVe–VIIe s.) 2. Illustrations et conclusions. – Collection de l’École française de Rome 194/2, Rome, Split.
CHEVALIER, P. 1995b, Salona 2. Ecclesiae Dalmatiae. L’architecture paléochrétienne de la province romaine de Dalmatie (IVe–VIIe s.) 1. Catalogue.– Collection de l’École française de Rome 194/1, Rome, Split.
CIL: Corpus inscriptionum Latinarum. Cosmogr.: RAVENNATIS ANONYMI Cosmographiaet Guidonis Geographica. Ex libris manu scriptis ediderunt M. Pinder et G. Parthey. – Aalen 1962.
ČAČE, S. 1995, Civitates Dalmatiae u “Kozmografiji” Anonima Ravenjanina / The civitates Dalmatiae in the Cosmographia of the Anonymous Geographer of Ravenna.– Zadar.
DAI: Constantine Porphyrogenitus, De administrando imperio (ed. Gy. Moravcsik). – Washington 1967.
DELEHAYE, H. 1929, Aurelius civitatis Riditionis Episcopus. (Rider en Dalmatie). –Académie Royal de Belgique. Bulletin de la classe des letres et des sciences morales et politiques, 5eser., 15/7–9, 313–320.
DELEHAYE, H. 1931, Note sur une inscription chrétienne de Milan. Aurelius civitatis Riditionis Episcopus. (Rider en Dalmatie). – Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 50, 49–57.
FARLATI, D. 1753, Illyrici sacri tomus secundus. Ecclesia Salo-nitana. A quarto saeculo aere christianae usque ad excidium Salonae. Accessere Vita Diocletiani Imperatoris, Acta Sanctorum ex ejus genere, Marmora Salonitana. Auctore Daniele Farlato presbytero Societatis Jesu. – Venetiis.
FARLATI, D. 2004, Hvarski biskupi. S dodacima i ispravcima Jacopa Coletija. Uvod, prijevod s latinskog i bilješke: Kažimir Lučin.– Književni krug, 2004. Hvarski književni krug 5, Split.
FISKOVIĆ, I. 1980, O ranokršćanskim spomenicima naroni-tanskog područja. – In: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka. Znanstveni skup, Metković, 4–7. listopada 1977, 213–256, Split.
FORTIS, A. 1774, Viaggio in Dalmazia dell’abate Alberto For-tis. –Venezia.
FORTIS, A. 1984, Put pod Dalmaciji. –Zagreb.
GABRIČEVIĆ, B. 1987, Kršćanstvo u Iliriku do dolaska Sla-vena. – In: Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta, 278–314, Split.
GABRIČEVIĆ, B. 1991, Kršćanstvo u Iliriku do dolaska Slavena.– In: N. Cambi (ed.), Antička Salona, 327–352, Split.
GLAVAŠ, T. 1997, Arheološko nalazište Šamatorje. – In: Župa Gorica-Sovići, 67–71, Sovići-Grude.
GLAVAŠ, T. 1998, Arheološko nalazište Šamatorje u Gorici. –Motrišta. Glasilo Ogranka Matice hrvatske u Mostaru, rujan 1998, 68–73, Mostar.
GLAVINIĆ, M. 1878, Antichita in Macarsca. – Bullettino di archeologia e storia dalmata 1, 184–190.
GOLDSTEIN, I. 1992, Bizant na Jadranu. Bizant na Jadranu od Justinijana I. do Bazilija.– Zagreb.
GOLDSTEIN, I. 1995, Hrvatski rani srednji vijek. –Zagreb.
GUDELJ, L. 2006, Od svetišta Mitre do crkve Sv. Mihovila. Rezul-tati arheoloških istraživanja kod crkve Sv. Mihovila u Prološću Donjem-Postranju (1986.–1997. godine). – Split.
GUDELJ, L. 2007, Imota: povijesna struktura prostora. – In: Dalmatinska Zagora nepoznata zemlja, 115–124, Zagreb. Guidon.: RAVENNATIS ANONYMI Cosmographiaet Guidonis Geographica. Ex libris manu scriptis ediderunt M. Pinder et G. Parthey. – Aalen, 1962.
GUNJAČA, S. 1973, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji 1. Izvori (analiza i kritika).– Zagreb. ILCV: E. DIEHL, Inscriptiones Latinae Christianae veteres. – Dublin, Zürich3 1970. ILJug: A. et J. ŠAŠEL, Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMII et MCMXL repertae et editae sunt.– Si-tula 25, 1986.
IVANIŠEVIĆ, M. 1993, Salonitanski biskupi. – Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 86, 223–252.
IVANIŠEVIĆ, M. 1994, Povijesni izvori. – In: Salona christiana, 105–195, Split.
JADRIJEVIĆ, A. 1936, Gdje se nalazio Riditio(n), biskupski grad sv. Aurelija? –Nova revija. Vjeri i nauci / Nouvelle revue de vie religieuse et intellectuelle 15/3–4, 194–204.
JELIČIĆ, J. 1980, Tragovi ranokršćanske arhitekture od izvora do ušća rijeke Cetine. – In: Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka. Znanstveni skup, Sinj, 3–6. VI. 1980, 169–180, Split.
JELIČIĆ-RADONIĆ, J. 1994, Ranokršćanske dvojne crkve u Starom Gradu na Hvaru. Early Christian Twin Churches in Sari Grad on the Island of Hvar.– Split.
JURIŠIĆ, K. 1970, Nazivi naselja Makarskog primorja. – In: Zbornik Znanstvenog savjetovanja o Makarskoj i Makarskom primorju, Makarska, 28 – 30. rujna 1969. Makarski zbornik 1, 83–120, Makarska.
JURIŠIĆ, M. 2000, Ancient Shipwrecks of the Adriatic. Maritime transport during the first and second centuries AD. – BAR International Series 828.
KAER, P. 1914, Makarska i primorje. – Rijeka.
KAPITANOVIĆ, V. 2006, Kršćanska arheologija.– Split.
KLAIĆ, N. 1967, Historia salonitana maior. – Posebna izdanja Srpske akadmije nauka i umetnosti 399, Odelenje društvenih nauka 55, Beograd.
KOLARIĆ, J. 1993, Povijest kršćanstva na našem tlu prije dolaska Hrvata. – Zagreb.
KOLARIĆ, J. 1998, Povijest kršćanstva u Hrvata. – Zagreb.
KOVAČIĆ, S. 1995, Makarska biskupija. – In: Katalog ”Iz riznice Makarske katedrale“, 11–16, Makarska.
KOVAČIĆ, S. 1999, Makarska biskupija. – In: Makarski biskup fra Bartul Kačić Žarković (Brist, 1572 – Sućuraj, 1645.). Život– djelo – vrijeme, 113–138, Sućuraj.
KOVAČIĆ, S. 2007, Crkvena organizacija od ranokršćanskih vremena do danas. – In: Dalmatinska Zagora nepoznata zemlja, 301–313, Zagreb.
KUKULJEVIĆ-SAKCINSKI, I. 1874, Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. – Monumenta historica Slavorum meridionalium, Zagreb.
LULICH, A. 1860, Compendio storico-cronologico di Macarsca e del suo litorale ossia Primorje. –Split.
LUPIS, V. and Z. STANČIĆ 1992, Izvješće o zaštitnim rado-vima na crkvi Sv. Petra u Makarskoj. – Hrvatska kronika 2/4, 9–10, Makarska.
MARIN, E. et al. 1999, Narona.– Zagreb, Opuzen.
MARKOVIĆ, M. 2004, Antička naselja i grčko-rimska zemljopisna imena na tlu današnje Hrvatske.– Zagreb.
MARŠIĆ, D. 2003, Antička naselja Pituntium, Neraste i One-um. –Histria antiqua 11, 435–448.
MARŠIĆ, D., L. GUDELJ and M. LOZO 2000, Crkvine, Cista Velika. Izvješće o arheološkim istraživanjima 1992.–1999. godine. –Starohrvatska prosvjeta, Ser. 3, 27, 115–128.
MEDINI, J. 1970, Makarsko primorje u antici. – Makarski zbornik 1, 13–81, Makarska.
MEDINI, J. 1980, O nekim kronološkim i sadržajnim značajka-ma poglavlja o Dalmaciji u djelu Cosmographia anonimnog pisca iz Ravene. – In: Putevi i komunikacije u antici, Peć 1978, Materijali. Savez arheoloških društava Jugoslavije 17 , 69–83.
MIGOTTI, B. 1990, Ranokršćanska topografija na području između Krke i Cetine.– Zagreb.
MIGOTTI, B. 1992, Ranokršćanska biskupija Scardona (Skradin).– Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 9, 101–112.
MIGOTTI, B. 1996, Naslovnici ranokršćanskih crkava u Dal-maciji. –Arheološki radovi i rasprave 12, 189–247.
NIKOLAJEVIĆ, I. 1986, Toma arhiđakon, Anastasije ”bibliotekar“ i Jene Bori u kulturnoj istoriji Bosne i Hercegovine. –Zbornik radova Vizantološkog insstituta 24–25, 139–149.
PAŠALIĆ, E. 1960, Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini. – Sarajevo.
PATSCH, K. 1900, Rimska mjesta po Imotskom polju. –Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini 12, 295–344.
PAULOVICHIUS-LUCICHIUS, J. J. 1810, Marmora Macarensia editio secunda aucta, et illustrata. Typis Martecchinianis. –Rhacusae.
PERIĆ, O., M. MATIJEVIĆ SOKOL and R. KATIČIĆ (eds.) 2003, Thomas Archidiaconus: Historia Salonitana. Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika. – Biblioteka. Knjiga Mediterana 30, Split. Plin. III: C. PLINII SECUNDI, Naturalis historiae lib. III/IV (G. Winkler, R. König), München-Zürich, 1988. Proc. Bell. Goth.: Procopius of Caesarea, The Gothic War (Bel-lum Gothicum), I–IV, Loeb Classical Library, 1968–1978. – London. Ptol.:
PTOLEMAEUS, Claudius: Cosmographia (With an in-troduction by R. A. Skelton), Roma, 1478. Theatrvm Orbis Terrarvm, 1966. – Amsterdam.
PULJIĆ, I. and A. ŠKEGRO 2006a, Sarsenterska biskupija. –Povijesni prilozi 30, 7–50.
PULJIĆ, I. and ŠKEGRO, A. 2006b, The Diocese of Sarsen-terensis. –Arheološki vestnik 57, 219–241.
PULJIĆ, I. 1995, Neum – povijesna domovina Hrvata. – In: Neum zavičaj i zemlja Hrvata. Humski zbornik 1, 11–109, Neum.
PULJIĆ, I. 1996, Crkvene prilike u srednjovjekovnoj Humskoj zemlji. – In: Zbornik znanstvenog simpozija: ”Povijest hrvatskog Počitelja“, 88–150, Čapljina, Zagreb.
PULJIĆ, I. 1998, Stolac – sjedište kasnoantičke biskupije sar-senterensis. – In: Stolac u povijesti i kulturi Hrvata. Humski zbornik 4, 53–116, Zagreb, Stolac.
RAČKI, F., 1894., Thomas Archidiaconus: Historia salonitana. Scriptores, vol. 3. –Zagrabiae. Ravennatis Anonymi Cosmographia et Guidonis Geographica (ex libris manu scriptis ediderunt M. E. Pinder et G. Parthey), 1860. – Berolini.
RAVLIĆ, J. 1934, Makarska i njeno primorje. –Split.
RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D. 1972, Le Municipium Riditarum en Dalmatie, son patrimoine épigraphique et l’onomastique illyiriene. –Studia Albanica 2, 229–234.
RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D. 1977, Rider – Municipium Ridita-rum. Essai de reconstitution historique d’un habitat illyro-dalmate. – In: Actes du Colloque international – Thèmes de recherches sur les villes antiques d’occident, Strasbourg 1971, 133–145, Paris.
RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D. 1984, Područje Ridita u ilirskoj kultnoj plastici (s posebnim obzirom na neobjavljene spomenike).– In: Simpozijum Duhovna kultura Ilira, Herceg-Novi, 4–6. novembra 1982, 119–132, Sarajevo.
RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D. 1989a, Iliri i antički svijet.– Split.
RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D. 1989b, Nuovi apporti sull’ubicazione della sede di Aurelius Civitatis Riditionis Episcopus dell’iscrizione milanese CIL V 6183. – In: Studi in memoria di Giuseppe Bovini, 2, 575–583. – Ravenna.
RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D. 1990, Il Municipium Riditarum (Rider) in Dalmazia nelle recenti ricerche archeologico-epigrafiche. – In: La Venetia nell’area padano–danubiana. Le vie di communicazione. Convegno Internazionale Venezia, 6–10 aprile 1988, 471–485, Padova. Rječnik 1887–1891: Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika 3. –Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.
SKOK, P. 1929, Iz mojega ”Glossarium-a mediae et infimae latinitatis regni Chroatiae“. – In: G. Novak (ed.), Šišićev zbornik / Mélanges Šišić. Zbornik naučnih radova: Ferdi Šišiću povodom šezdestegodišnjice života, 1869–1929, 47–52, Zagreb.
SMIČIKLAS, T. 1904, Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dal-matiae et Slavoniae, Vol. 2. Diplomata saeculi XII. continens (1101–1200). –Zagrabiae.
STEINDORFF, L. 1995, Tumačenja riječi Dalmatia u srednjov-jekovnoj historiografiji. Istovremeno o saboru na planities Dalmae. – In: Etnogeneza Hrvata / Ethnogeny of the Croats, 148–158, Zagreb.
SUIĆ, M. 1994–1995, Varvarina palaeochristiana. – Diadora 16–17, 293–308.
SUIĆ, M. 1996a, MANIOS KOLPOS (Manijski zaljev). – Ar-heološki radovi i rasprave 12, 269–282.
SUIĆ, M. 1996b, Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske. Opera selecta.– Zagreb.
SUIĆ, M. 1998, Varvarina palaeochristiana. – In: Područje Ši-benske županije od pretpovijesti do srednjega vijeka, Znanstveni skup, Šibenik, 18. – 20. listopada 1995. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 19, 181–189.
SUIĆ, M. 2003, Antički grad na istočnom Jadranu.– Zagreb.
ŠIŠIĆ, F. 1914, Priručnik izvora hrvatske historije 1/1.– Zagreb.
ŠIŠIĆ, F. 1925, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. –Zagreb.
ŠKEGRO, A. 1999, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije. – Zagreb.
ŠKEGRO, A. 2002, Na rubu opstanka. Duvanjska biskupija od utemeljenja do uključenja u Bosanski apostolski vikarijat. – Zagreb.
ŠKEGRO, A. 2005a, Stari pokrajinski katalog ili Katalog pro-vincija Opće Crkve. Provinciale vetus sive Ecclesiae universae provinciarum notitia. –Zagreb.
ŠKEGRO, A. 2005b, The Bestoen bishopric in the light of prior research. –Arheološki vestnik 56, 369–389.
ŠKEGRO, A. 2006, Ecclesia Sarsenterensis – stanje i problemi istraživanja. – Hrvatska misao. Matica hrvatska Sarajevo. Časopis za umjetnost i znanost, n. s. 39–40/28, 69–82.
ŠKEGRO, A. 2007a, Ludrumska biskupija (Ecclesia Ludro-ensis). – Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe 21, 59–92.
ŠKEGRO, A. 2007b, Natal i Maksim – posljednji salonitanski nadbiskupi. – Hrvatska misao. Matica hrvatska Sarajevo. Časopis za umjetnost i znanost, n. s. 45/32 (in forcoming).
ŠKEGRO, A. 2007c, Problem Ludrumske biskupije. – Bosna franciscana 26, 197–220.
ŠKEGRO, A. 2007d, The Diocese of Baloie (Ecclesia Baloien-sis). –Arheološki vestnik 58, 357–365.
ŠKEGRO, A. 2007e, The Diocese of Ludrum (Ecclesia Ludro-ensis). –Povijesni prilozi 32, 9–24.
ŠKEGRO, A. 2008, Tobožnja delminijska biskupija. –Opuscula archaeologica 31, 283–302. Tab. Peut.: Tabula Peutingeriana. Codex Vindobonensis 324 (ed. E. Weber) – Graz 1976.
TOMASCHEK, W. 1880, Die vor-slavische Topographie der Bosna, Herzegowina, Crna-Gora und angrenzenden Gebiete. Separatabdruck aus Mittheilungen der k. k. Geographischen Gesellschaft. – Wien.
TOMASOVIĆ, M. 1993, Arheološki istražni radovi na polu-otoku Sv. Petar. – In: Makarska rivijera. Glasilo Makarskog primorja, 333–334.
TOMASOVIĆ, M. 1999–2000, Novi nalaz rimskih grobova u Makarskoj i pitanje smještaja antičkog naselja prema položaju nekropola. –Opuscula archaeologica. Sportula dissertationum Marino Zaninović dicata 23–24 (1999–2000), 171–183.
TOMASOVIĆ, M. 2004, 800 godina života na prostoru Makar-ske.– Makarska.
TOMASOVIĆ, M. 2005, Komentari, napomene i kritički osvrt na podatke iz okvira arheološke problematike Makarskog primorja u knjigama, radovima i člancima. – Makarsko primorje 7, 9–102.
UGLEŠIĆ, A. 1990–1991, Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istočnih Gota. –Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 30/17, 65–78.
UGLEŠIĆ, A. 2006, Ranokršćanska arhitektura na području današnje Šibenske biskupije.– Drniš, Zadar.
UJEVIĆ, A. 1991, Imotska krajina2.– Imotski. Viz. izv. 1: Vizantiski izvori za istoriju naroda Jugoslavije 1.– Beograd, 1955. Viz. izv. 2: Vizantiski izvori za istoriju naroda Jugoslavije 2.– Beograd, 1959.
VOJNOVIĆ, I. 1995, Obnova crkve Sv. Petra u Makarskoj. – Makarsko primorje 2, 79–91.
VUČIĆ, J. 2005, Ecclesia Naronitana / Prostor i granice. – Vjesnik za arheologiju i povjest dalmatinsku 98, 159–170.
WILKES, J. J. 1969, Dalmatia.– London.
WILKES, J. J. 1976, Boundary Stones in Roman Dalmatia. –Arheološki vestnik 25, 258–274.
ZANINOVIĆ, M. 1996a, Od Helena do Hrvata.– Zagreb.
ZANINOVIĆ, M. 1996b, Rider između Salone i Scardone. – Arheološki radovi i rasprave 12, 307–323.
ZANINOVIĆ, M. 1997, O nekim prometnim osobitostima Makarskog primorja u prethistoriji i antici. – Makarsko primorje 3, 9–16.
ZANINOVIĆ, M. 1998a, Delminium. – In: J. Bratulić (ed.), Prvi hrvatski kralj Tomislav. Zbornik radova, 11–16, Zagreb.
ZANINOVIĆ, M. 1998b, Scardona i Rider.– In: Područje Šibenske županije od pretpovijesti do srednjega vijeka. Znanstveni skup, Šibenik, 18.–20. listopada 1995, 123–129, Zagreb.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Deljenje pod enakimi pogoji 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki
