Novo življenje baročnih gradov v severozahodni Hrvaški. Prenova gradov rodbin Erdödy in Vranyczány konec 19. in v začetku 20. stoletja
DOI:
https://doi.org/10.3986/ahas.28.2.05Ključne besede:
baročni gradovi, prenova, rodbina Erdödy, rodbina Vranyczány, zbirke, krajinska arhitektura, oprema, Oroslavje, Bajnski dvoriPovzetek
V članku so predstavljeni oprema podeželskih rezidenc, zbirateljstvo in umetnostno naročništvo članov rodbin Erdödy in Vranyczány-Dobrinović, predstavnikov starega in novega plemstva, ki so imeli pomembno vlogo v družbenem in političnem življenju Hrvaške. Člani rodbine Erdödy so svoje gradove Jastrebarsko, Novi Marof in Bajnski dvori prenovili skladno z novimi trendi in jih opremili s historicističnim pohištvom in likovnimi deli večinoma starih mojstrov. Člani rodbine Vranyczány pa so sledili modi historicistične notranje opreme z močno izraženim osebnim okusom, vidnim predvsem na posestih Markovec in Gornje Oroslavje, ki sta postali srečevališče tedanje hrvaške umetniške srenje.
Prenosi
Literatura
Bagarić, Marina, ed. Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Bagarić, Marina, Dubravka Botica, and Boris Dundović. “Likovna baština ugarskoga plemstva u Hrvatskoj.” In Ars et Virtus: Hrvatska - Mađarska; 800 godina zajedničke kulturne baštine, edited by Marina Bagarić, Dragan Damjanović, Iva Sudec Andreis, and Petra Vugrinec, 182–211. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2020.
Belošević, Stjepan. Županija Varaždinska i slob. kralj. grad Varaždin. Zagreb: Belošević, 1926. Blašković, Vladimir. “Hrvatsko zagorje: Predgovor ili pregršt oznaka Hrvatskog zagorja.” In Gjuro Szabo. Kroz Hrvatsko zagorje, 29–45. Zagreb: Spektar, 1974.
Botica, Dubravka. “Dvorci Vranyczányjevih – plemstvo modernoga doba u ambijentima baroka.” In Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji, edited by Marina Bagarić, 124–45. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Botica, Dubravka. “Utjecaj i interpretacija tradicije u arhitekturi 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na odabranim primjerima – oblikovanje zvonika i ugaonih kula.” In Arhitekturna zgodovina. Vol. 2, edited by Renata Novak Klemenčič and Martina Malešič, 40–49. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, 2014.
“Božićna reportaža iz jednog starodrevnog dvorca u Hrvatskom zagorju.” Svijet, December 23 1937.
Damjanović, Dragan, and Iskra Iveljić. “Vlaho Bukovac u Zagrebu kraja 19. stoljeća – naručitelji i djela.” In Korijeni i krila: Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču; 1893.-1903., edited by Petra Vugrinec, Iva Sudec Andreis, and Irena Kraševac, 121–56. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2022.
Damjanović, Dragan, Petra Vugrinec, Iva Sudec Andreis, and Marina Bagarić, eds. Ars et Virtus: Croatia – Hungary; 800 Years of Common Heritage. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori; Hungarian National Museum, 2020.
Dobronić, Lelja. “Dvor Jastrebarsko.” Kaj: Časopis za književnost, umjetnost, kulturu 8, no. 1–2 (1975): 149–59.
Hajós, Géza. “Garten-, Park- und Landschaftskunst: 1770–1914.” In 19. Jahrhundert: Geschichte der bildenden Kunst in Österreich, edited by Gerbert Frodl, 240–56. München: Prestl Verlag, 2002.
Hermand, Jost. “Grandeur, High Life und innerer Adel: ‘Gründerzeit’ im europäischen Kontext.” Monatshefte 69, no. 2 (1977): 189–206.
Iveljić, Iskra. Očevi i sinovi: Privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća. Zagreb: Leykam, 2007. Krause, Walter. “Baukunst.” In 19. Jahrhundert: Geschichte der bildenden Kunst in Österreich, edited by Gerbert Frodl, 179–239. München: Prestl Verlag, 2002.
Maleković, Vladimir, ed. Od svagdana do blagdana: Barok u Hrvatskoj. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1993.
Marković, Vladimir. Barokni dvori Hrvatskog zagorja. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995. Marković, Vladimir. “O baroknim dvorcima u Hrvatskoj (dvije skice).” Radovi Instituta za povijest umjetnosti 11 (1987): 143–57.
Matasović, Josip. Iz galantnog stoljeća. Zagreb: Stjepan Kugli, 1921.
Matasović, Josip. Iz galantnog stoljeća: Kulturnohistorijski fragmenti. 2nd extended edition. Zagreb: Dora Krupićeva, 2008.
Muraj, Aleksandra. “Svakodnevni život u 19. stoljeću.” In Temelji moderne Hrvatske: Hrvatske zemlje u “dugom” 19. stoljeću, edited by Vlasta Švoger and Jasna Turkalj, 309–48. Zagreb: Matica hrvatska, 2016.
Najcer Sabljak, Jasminka, Silvija Lučevnjak, and Valentina Galović, eds. Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2021.
“O posjetu ‘Zmajevaca Oroslavju’ dne 27. VII. 1913.” Hrvatska: Glasilo stranke prava, July 31, 1913.
Obad Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja. Zagreb: Školska knjiga, 1991.
Pascuttini-Juraga, Vesna. “Kulturna baština općine Vinica – sudjelovanje u projektu
‘Ruralna detoksikacija upoznavanjem bogatstva kulturne baštine DETOX SLO-HR 98’ u okviru programa prekogranične suradnje ‘INTERREG V-A SLOVENIJA - HRVATSKA 2014–2020’.” Kaj: Časopis za književnost, umjetnost, kulturu 51, no. 5–6 (2018): 83–96. Accessed December 15, 2022, https://doi.org/10.32004/k.51.5-6.1.
Regan, Krešimir. “Barunska obitelj Vranyczány-Dobrinović i plemićka obitelj Vranyczány: Prilog poznavanju rodoslova plemićkog roda Dobrinović.” In Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji, edited by Marina Bagarić, 11–51. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Sisa, Jószef. Motherland and Progress: Hungarian architecture and Design 1800-1900. Basel: Birkhauser, 2016.
Sisa, József. “Neoclassicism and the Age of Reform: 1800–1848.” In The Architecture of Historic Hungary, edited by Dora Wiebenson and József Sisa, 145–71. Cambridge (MA): MIT Press, 1998.
Stalla, Robert. “ ‘... Mit dem Lächeln des Rokoko ...’: Neurokoko im 19. und 20. Jahrhundert.” In Der Traum von Glück: Kunst des Historismus in Europa, edited by Hermann Fillitz, 220–37. Wien: Brandstätter Verlag, 1997.
Stekl, Hannes. “Zwischen Machtverlust und Selbstbehauptung: Österreichische Hocharistokratie vom 18. bis ins 20. Jahrhundert.” In Adel und Bürgertum in der Habsburgermonarchie 18. bis 20. Jahrhundert, edited by Ernst Bruckmüller, Franz Eder, and Andrea Schnöller, 14–34. Wien: Böhlau Verlag, 2004.
Tomić, Radoslav. “Umjetnine starijih povijesnih razdoblja u posjedu obitelji Vranyczány-Dobrinović.“ In Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji, edited by Marina Bagarić, 146–51. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Tonković, Marija. “Theatrum mundi ili fotografska saga obitelji Vranyczány.” In Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji, edited by Marina Bagarić, 239–63. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Voit, Pál. Der Barock in Ungarn. Budapest: Corvina Helicon, 1971.
Žmegač, Andrej, and Marijana Vojtić. “Dvorac Gornje Oroslavje.” Peristil 56 (2013): 247–54.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki
