The New Life of Baroque Castles in North-Western Croatia: The Renovation of the Erdödy and Vranyczány Families’ Castles at the End of the 19th and Beginning of the 20th Centuries
DOI:
https://doi.org/10.3986/ahas.28.2.05Keywords:
Baroque Castles, renovation, Erdödy Family, Vranyczány Family, Collections, Landscape architecture, furnishing, Oroslavje, Bajnski dvoriAbstract
The article examines the furnishing of country residences, the collecting practises and art patronage of members of two families of the old and new nobility, the Erdödy and the Vranyczány-Dobrinović, who played an important role in Croatian society and politics. The Erdödy furnished their castles in Jastrebarsko, Novi Marof and Bajnski dvori with Historicist furniture and decorated them with their collections, which consisted mainly of works of art by Old Masters. The Vranyczány followed the trend of Historicist interior decoration and expressed their personal taste more strongly, which was reflected in their estates of Mirkovec and Gornje Oroslavje, which became the centre of social gatherings of the modern Croatian art scene.
Downloads
References
Bagarić, Marina, ed. Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Bagarić, Marina, Dubravka Botica, and Boris Dundović. “Likovna baština ugarskoga plemstva u Hrvatskoj.” In Ars et Virtus: Hrvatska - Mađarska; 800 godina zajedničke kulturne baštine, edited by Marina Bagarić, Dragan Damjanović, Iva Sudec Andreis, and Petra Vugrinec, 182–211. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2020.
Belošević, Stjepan. Županija Varaždinska i slob. kralj. grad Varaždin. Zagreb: Belošević, 1926. Blašković, Vladimir. “Hrvatsko zagorje: Predgovor ili pregršt oznaka Hrvatskog zagorja.” In Gjuro Szabo. Kroz Hrvatsko zagorje, 29–45. Zagreb: Spektar, 1974.
Botica, Dubravka. “Dvorci Vranyczányjevih – plemstvo modernoga doba u ambijentima baroka.” In Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji, edited by Marina Bagarić, 124–45. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Botica, Dubravka. “Utjecaj i interpretacija tradicije u arhitekturi 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na odabranim primjerima – oblikovanje zvonika i ugaonih kula.” In Arhitekturna zgodovina. Vol. 2, edited by Renata Novak Klemenčič and Martina Malešič, 40–49. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, 2014.
“Božićna reportaža iz jednog starodrevnog dvorca u Hrvatskom zagorju.” Svijet, December 23 1937.
Damjanović, Dragan, and Iskra Iveljić. “Vlaho Bukovac u Zagrebu kraja 19. stoljeća – naručitelji i djela.” In Korijeni i krila: Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču; 1893.-1903., edited by Petra Vugrinec, Iva Sudec Andreis, and Irena Kraševac, 121–56. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2022.
Damjanović, Dragan, Petra Vugrinec, Iva Sudec Andreis, and Marina Bagarić, eds. Ars et Virtus: Croatia – Hungary; 800 Years of Common Heritage. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori; Hungarian National Museum, 2020.
Dobronić, Lelja. “Dvor Jastrebarsko.” Kaj: Časopis za književnost, umjetnost, kulturu 8, no. 1–2 (1975): 149–59.
Hajós, Géza. “Garten-, Park- und Landschaftskunst: 1770–1914.” In 19. Jahrhundert: Geschichte der bildenden Kunst in Österreich, edited by Gerbert Frodl, 240–56. München: Prestl Verlag, 2002.
Hermand, Jost. “Grandeur, High Life und innerer Adel: ‘Gründerzeit’ im europäischen Kontext.” Monatshefte 69, no. 2 (1977): 189–206.
Iveljić, Iskra. Očevi i sinovi: Privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća. Zagreb: Leykam, 2007. Krause, Walter. “Baukunst.” In 19. Jahrhundert: Geschichte der bildenden Kunst in Österreich, edited by Gerbert Frodl, 179–239. München: Prestl Verlag, 2002.
Maleković, Vladimir, ed. Od svagdana do blagdana: Barok u Hrvatskoj. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1993.
Marković, Vladimir. Barokni dvori Hrvatskog zagorja. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995. Marković, Vladimir. “O baroknim dvorcima u Hrvatskoj (dvije skice).” Radovi Instituta za povijest umjetnosti 11 (1987): 143–57.
Matasović, Josip. Iz galantnog stoljeća. Zagreb: Stjepan Kugli, 1921.
Matasović, Josip. Iz galantnog stoljeća: Kulturnohistorijski fragmenti. 2nd extended edition. Zagreb: Dora Krupićeva, 2008.
Muraj, Aleksandra. “Svakodnevni život u 19. stoljeću.” In Temelji moderne Hrvatske: Hrvatske zemlje u “dugom” 19. stoljeću, edited by Vlasta Švoger and Jasna Turkalj, 309–48. Zagreb: Matica hrvatska, 2016.
Najcer Sabljak, Jasminka, Silvija Lučevnjak, and Valentina Galović, eds. Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2021.
“O posjetu ‘Zmajevaca Oroslavju’ dne 27. VII. 1913.” Hrvatska: Glasilo stranke prava, July 31, 1913.
Obad Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja. Zagreb: Školska knjiga, 1991.
Pascuttini-Juraga, Vesna. “Kulturna baština općine Vinica – sudjelovanje u projektu
‘Ruralna detoksikacija upoznavanjem bogatstva kulturne baštine DETOX SLO-HR 98’ u okviru programa prekogranične suradnje ‘INTERREG V-A SLOVENIJA - HRVATSKA 2014–2020’.” Kaj: Časopis za književnost, umjetnost, kulturu 51, no. 5–6 (2018): 83–96. Accessed December 15, 2022, https://doi.org/10.32004/k.51.5-6.1.
Regan, Krešimir. “Barunska obitelj Vranyczány-Dobrinović i plemićka obitelj Vranyczány: Prilog poznavanju rodoslova plemićkog roda Dobrinović.” In Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji, edited by Marina Bagarić, 11–51. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Sisa, Jószef. Motherland and Progress: Hungarian architecture and Design 1800-1900. Basel: Birkhauser, 2016.
Sisa, József. “Neoclassicism and the Age of Reform: 1800–1848.” In The Architecture of Historic Hungary, edited by Dora Wiebenson and József Sisa, 145–71. Cambridge (MA): MIT Press, 1998.
Stalla, Robert. “ ‘... Mit dem Lächeln des Rokoko ...’: Neurokoko im 19. und 20. Jahrhundert.” In Der Traum von Glück: Kunst des Historismus in Europa, edited by Hermann Fillitz, 220–37. Wien: Brandstätter Verlag, 1997.
Stekl, Hannes. “Zwischen Machtverlust und Selbstbehauptung: Österreichische Hocharistokratie vom 18. bis ins 20. Jahrhundert.” In Adel und Bürgertum in der Habsburgermonarchie 18. bis 20. Jahrhundert, edited by Ernst Bruckmüller, Franz Eder, and Andrea Schnöller, 14–34. Wien: Böhlau Verlag, 2004.
Tomić, Radoslav. “Umjetnine starijih povijesnih razdoblja u posjedu obitelji Vranyczány-Dobrinović.“ In Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji, edited by Marina Bagarić, 146–51. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Tonković, Marija. “Theatrum mundi ili fotografska saga obitelji Vranyczány.” In Veličanstveni Vranyczányjevi: Umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji, edited by Marina Bagarić, 239–63. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt; Matica hrvatska, 2016.
Voit, Pál. Der Barock in Ungarn. Budapest: Corvina Helicon, 1971.
Žmegač, Andrej, and Marijana Vojtić. “Dvorac Gornje Oroslavje.” Peristil 56 (2013): 247–54.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
Authors guarantee that the work is their own original creation and does not infringe any statutory or common-law copyright or any proprietary right of any third party. In case of claims by third parties, authors commit their self to defend the interests of the publisher, and shall cover any potential costs.
More in: Submission chapter
