Miroslav Hubmajer (1851–1910): The Most Renowned Slovenian Hero of His Time, Forgotten Today

Authors

  • Božidar Jezernik University Ljubljana, Faculty of Arts, Department of Ethnology and Cultural Anthropology, Zavetiška 5, SI-1000 Ljubljana

DOI:

https://doi.org/10.3986/Traditio2019480303

Keywords:

Miroslav Hubmajer, Nevesinje Uprising, Oriental Question, Peter Mrkonjić (Peter Karađorđević), Slavic nationalism

Abstract

The Nevesinje Uprising (SCr. Nevesinjska puška, literally ‘Nevesinje Rifle’) marked the beginning of the armed insurgency in Herzegovina on July 9th, 1875. Starting as a peasant revolt, the Herzegovinian insurgency developed into a historical event of seismic importance. It opened the Eastern Question and attracted huge interest among European journalists, politicians, and the public, and especially the Slavic population in neighboring countries followed the developments with keen interest. One of the first to respond to this Slavic cause was Friedrich Hubmayer (later Miroslav Hubmajer), a young Slovenian nationalist from Ljubljana. However, despite his great reputation in the second half of the nineteenth century, Hubmajer is almost completely forgotten today.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Aleksić, Budimir. 2016. Knjaz Nikola Petrović i hercegovački ustanak (1875–1878). V: Draga Mastilović (ur.), Ćorovićevi susreti 2015. godine. Hercegovački ustanak 1875–1878. Gacko: SPKD »Prosvjeta«, 233–248.

Aléšovec, Jakob. 1878. Vojska na Turškem od leta 1875 do konca leta 1878. V Ljubljani: Založil Janez Giontini.

Besarović, Risto. 1947. Vaso Pelagić. Zagreb: Prosvjeta.

Besarović, Risto. 1951. Vaso Pelagić. Sarajevo: Svjetlost.

Besarović, Risto. 1969. Vaso Pelagić: Život i rad. Sarajevo: Izdavačko preduzeće Svjetlost.

Biankini, Juraj. 1925. »Narodni List« i hercegovačko-bosanski ustanak. Split: Narodna tiskarna.

Buha, Milivoje. 2003. Nevesinjska puška i hercegovački ustanak 1875–1878. godine. Srpsko Sarajevo: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Čubrilović, Vaso. 1930. Bosanski ustanak 1875–1878. Beograd: Izdanje Zadužbine Natalije Lj. Karavelove i Aksentija J. Aksentijevića.

Ćorović, Vladimir. 1933. Istorija Jugoslavije. Beograd: Narodno Delo.

De Worms, Baron Henry. 1877. England’s Policy in the East. London: Chapman and Hall.

Dimnik, Jakob. 1922. Kralj Peter I. Osvoboditelj: Spominu Velikega Kralja Osvoboditelja – Ujedinitelja. Ljubljana: Društvo za zgradbo učiteljskega konvikta.

Durham, Mary Edith. 1920. Twenty Years of Balkan Tangle. London: George Allen & Unwin.

Ekmečić, Milorad. 1973. Ustanak u Bosni 1875–1878. Sarajevo: „Veselin Masleša“.

Evans, Arthur John. 1877. Through Bosnia and Herzegovina during the Insurrection in 1875 by Foot. London: Longmans, Green and Co.

Evans, Arthur John. 1878. Illyrian Letters. London: Longman, Green and Co.

Freeman, Edward. 1877. The Ottoman Power in Europe. London: Macmillan & Co.

Gallenga, Antonio. 1877. Two Years of the Eastern Question. London: Samuel Tinsley.

Gjurgjević, Martin. 1910. Memoari sa Balkana (1858–1878). Sarajevo: Naklada samoga pisca.

Grujić, Kosta. 1956. Dnevnik iz hercegovačkog ustanka (od 6 avgusta do 16 oktobra 1875 godine). Beograd: Vojni muzej Jugoslovenske narodne armije.

Holeček, Josef. 1878. Za svobodu: Kresby z bojů černohorských a hercegovských proti Turkům. I. Praga: Nákladem vlastním.

Ivić, Aleksa. 1918. Fragmenti iz istorije bosanskog ustanka 1875. i 1876. g. Zagreb: Štampa Dioničke tiskare.

Jovanović, Radoman. 1977. Politički odnosi Crne Gore i Srbije 1860–1878. Cetine: Obod.

Kapidžić, Hamdija. 1953. »Zastava« o Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Svjetlost.

Karanović, Milan. 1921. Četovanje Vojvode Petra Mrkonjića – Kralja Petra – po Bosanskoj Krajini 1875.–76.: Po pričanju njegovog četnika-posilnog. Sarajevo: Štamparija Petra N. Gakovića.

Kermavner, Dušan. 1966. Slovenska politika v letih 1879 do 1895: Političnozgodovinske opombe k peti knjig Ivana Prijatelja Slovenske kulturnopolitične in slovstvene zgodovine 1848–1895. Ljubljana: Državna založba Slovenije.

Koetschet, Josef. 1905. Aus Bosniens Letzter Türkenzeit. Dunaj in Leipzig: A. Hartleben’s Verlag.

Kos, Angelika. 2006. Mihajlo Ljubibratić – vođa hercegovačkog ustanka. V: Dušan Berić (ur.), Nevesinjska puška: Zbornik radova sa naučnog skupa o ustanku u Hercegovini 1875–1878. Istočno Sarajevo: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 55–78.

Krasić, Vladimir. 1884. Ustanak u Bosni od 1875. do 1878. god.: Građa za noviju srpsku istoriju rata za oslobođenje. U Novom Sadu: Štamparija A. Pajevića.

Ljubibratić, S. in T. Kruševac. 1958. Prilozi proučavaju Hercegovačkog ustanka 1875–78 godine. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine 9: 257–276.

Luković, Petko. 1962. Napadi ustanika na turske karaule u donjoj Hercegovini 1875–1876. godine. Beograd.

Luković, Petko. 1977. Stališče Slovencev do vstaje v Hercegovini in Bosni in do bosansko-hercegovskega vprašanja v letih 1875–1878. Ljubljana: Slovenska akademija zanosti in umetnosti.

Mackenzie, Georgina Muir in Adeline Paulina Irby. 1878. Travels in Slavonic Provinces of Turkey-in-Europe. London: Daldy, Isbister & Co.

Mandić, Mihovil. 1910. Povijest okupacije Bosne i Hercegovine (1878). Zagreb: Izdanje »Matice hrvatske«.

Milojković-Djurić, Jelena. 1994. Panslavism and National Identity in Russia and in the Balkans 1830–1880: Images of the Self and the Others. Boulder: East European Monographs.

Milutinović, Kosta. 1953. Vaso Pelagić i bosansko-hercegovački ustanak. Sarajevo: Seljačka knjiga.

Mrkonjić, Petar (Petar A. Karađorđević). 1983. Dnevni zapisci jednog ustaša o bosansko-hercegovačkom ustanku 1875–1876. godine. Beograd: Novinsko izdavačka radna organizacija »Tribina«.

Novak, Grga. 1925. Italija prema stvaranju Jugoslavije. Zagreb: Hrv. štamparski zavod.

Pajević, Arsa. 1891. Iz Crne Gore i Hercegovine. Uspomene vojevanja za narodno oslobođenje 1876. Novi Sad: Izdanje i štampa A. Pajevića.

Pavlović, Stevan K. 2004. Srbija: Istorija iza imena. Beograd: Clio.

Pavlowitch, Stevan K. 1999. A History of the Balkans 1804–1945. London in New York: Longman.

Pelagić, Vasa. 1880. Istorija bosansko-hercegovačke bune u svezi sa srpsko- i rusko-turskim ratom: (Študija za narod i državnike). Budimpešta: Štamparija Viktora Hornjanskoga.

Petrović Njegoš, Nikola I. 1988. Autobiografija. Memoari. Putopisi. Cetinje: Obod; Titograd: Pobjeda.

Petrović, P. M. 1924. Kralj Petar od rođenja do smrti. Beograd: Narodno delo.

Prelog, Milan. B. n. l. Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade. II. Dio (1739–1878). Sarajevo: Naklada J. Studničke i Druga.

Radonić, Jovan. 1938. Slike iz istorije i književnosti. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Jugoslavije.

Rüffner, Eduard. 1877. Válka slovansko-turecká: S hlediště strategického a historického. Praga: Nákladem Aloise Hynka.

Rüstow, Wilhelm. 1877. Der Krieg in der Türkei: Zustände und Ereignisse auf der Balkanhalbinsel in den Jahren 1875 und 1876. Zürich: Druck und Verlag von F. Schultheß.

Seton-Watson, Robert William. 1931. The Role of Bosnia in International Politics (1875–1914). London: Humprey Milford.

Slipičević, Fuad idr. 1952. Bune i ustanci u Bosni i Hercegovini u XIX veku. Beograd: Vojnoistoriski institut JNA.

Stillman, William James. 1901. The Autobiography of a Journalist. London: Grant Richards.

Stillman, William James. 1932. Hercegovina i poslednji ustanak: Uzroci njegovi i sredstva. Beograd: Štamparija »Privrednik«.

Stojanović, Mihailo D. 1939. The Great Powers and the Balkans 1875–1878. Cambridge: At the University Press.

Suavi, Ali. 1875. A propos de l’Herzegovine. Paris.

Teinović, Bratislav. 2006. Srpski ustanak u Bosni 1875–1878. Banja Luka: Muzej Republike Srpske.

Vego, Marko. 1953. Don Ivan Musić i Hrvati u hercegovačkom ustanku 1875–1878 godine. Sarajevo: Državna štamparija.

Vošnjak, Josip. 1912. Južnoslovanski spomini. Veda 1: 52–59.

Vukčević, Milo. 1950. Crna Gora i Hercegovina uoči rata 1874–1876. Cetinje: Narodna knjiga.

Vukićević, Milenko R. 1922. Kralj Petar od rodjenja do smrti. Beograd: Narodno delo.

Vuković, Gavro. 1925. Hercegovački i Vasojevićki Ustanak 1875 i 1876 g. Sarajevo: Štamparija »Bosanske Pošte«.

Wertheimer, Eduard von. 1910–1913. Graf Julius Andrássy: Sein Leben und seine Ziet. Nach ungedruckten Quellen. Stuttgart: Deutsche Verlagsanstalt.

Yriarte, Charles. 1981 (1876). Bosna i Hercegovina – putopis iz vremena ustanka 1875–1876. Sarajevo: »Veselin Masleša«.

Zimmermann, Moritz B. 1878. Illustrierte Geschichte des Orientalischen Krieges von 1876–1878. Dunaj, Pešta in Leipzig: A. Harleben’s Verlag.

Published

26.02.2020

How to Cite

Jezernik, B. (2020). Miroslav Hubmajer (1851–1910): The Most Renowned Slovenian Hero of His Time, Forgotten Today. Traditiones, 48(3), 43–71. https://doi.org/10.3986/Traditio2019480303

Issue

Section

RAZPRAVE / ARTICLES - Uredila / Edited by Jurij Fikfak & Thomas C. Wolfe