Hrvaški zgodovinski mit, južnoslovansko bratstvo in smrt opere
DOI:
https://doi.org/10.3986/dmd12.1.06Ključne besede:
Josip Mandić, Karlo Lukež, Petar Svačić, hrvaška opera, desublimacijaPovzetek
Na podlagi analize tistega, kar se je ohranilo od opere Petar Svačić, ki jo je leta 1902 v Trstu uglasbil Josip Mandić na besedilo Karla Lukeža, članek obravnava idejo narodnosti, ki je krožila med mladimi Hrvati, ohranjanje patosa sublimnosti v okviru desublimacije in vpliv političnega pragmatizma na nastanek nacionalne opere in njeno recepcijo.
Prenosi
Literatura
Agamben, Giorgio. Quel che resta di Auschwitz. Torino: Bollati Boringhieri, 1998.
Badurina, Natka. “Petar Svačić u Trstu 1903”. In N. Badurina, Nezakonite kćeri Ilirije,143–159. Zagreb: Centar za ženske studije, 2009.
___________ Utvara kletve. O sublimnom i rodnim ulogama u hrvatskoj povijesnoj tragediji u 19. stoljeću. Zagreb: Disput, 2014.
Banti, Alberto Mario. Sublime madre nostra. La nazione italiana dal Risorgimento al fascismo. Rome: Laterza, 2011.
Car Emin, Viktor. “Dr. Karlo Lukež – tragična smrt istarskog pjesnika”. Novosti, 12 December 1930.
Cavallini, Ivano. “Morlacchismo, illirismo, involuzioni esotiche. L’immagine degli slavi del sud nel teatro e nella musica dell’Ottocento in Italia / Morlakizem, ilirizem, eksotična zamotanost. Lik južnega Slovana v italijanskem gledališču in glasbi devetnaestega stoletja”. In: Trst: umetnostni izraz ob nacionalnem vprašanju. Glasba, likovna in besedna umetnost ob slovensko-italijanski meji v drugi polovici XIX. stoletja do prihoda fašizma, edited by Aleksander Rojc, 363–429. Trieste: Glasbena matica; Ljubljana: Založba ZRC, ZRC SAZU, 2014.
Cavarero, Adriana. A più voci. Filosofia dell’espressione vocale. Milano: Feltrinelli, 2005.
Chiappini, Simonetta. O patria mia. Passione e identità nazionale nel melodramma italiano dell’Ottocento. Firenze: Le lettere, 2011.
Dolar, Mladen. A Voice and Nothing More. Cambridge and London: MIT Press, 2006.
Edinost, “Koncert Dalmatinskega skupa”, 20 February 1903.
Edinost, “O koncertu Dalmatinskega skupa”, 21 February 1903.
Edinost, “Opera Petar Svačić v Ljubljani”, 17 January 1904.
Edinost, “Podlistek – Petar Svačić”, 15 January 1904.
Edinost, “Triumf mladega hrvatskega skladatelja J. Mandića v Ljubljani”, 16 January 1904.
Foucault, Michel. Society Must Be Defended. New York: Picador, 2003.
Frangeš, Ivo. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb and Ljubljana: NZMH and Cankarjeva založba, 1987.
Gantar Godina, Irena. T. G. Masaryk in masarykovstvo na Slovenskem (1895–1914). Ljubljana: Slovenska matica, 1987.
Gross, Mirjana. Suvremena historiografija. Zagreb: Novi Liber and Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, 2001.
Klabjan, Borut. Češkoslovaška na Jadranu. Čehi in Slovaki ter njihove povezave s Trstom in Primorsko od začetka 20. stoletja do druge svetovne vojne. Koper: Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Založba Annales, 2007.
Kotnik, Vlado. Antropologija opere. Pomen idej o operi za razumevanje opernega fenomena in imaginarija. Koper: Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Zgodovinsko društvo za južno Primorsko, 2005.
___________ Opera, Power and Ideology. Anthropological Study of a National Art in Slovenia. Frankfurt am Main: Peter Lang, 2010.
Kravar, Zoran. “Ideologem nacionalnog srednjovjekovlja u Nazorovim Hrvatskim kraljevima”. In: Književni protusvjetovi, edited by N. Batušić, Z. Kravar, V. Žmegač, 163–167. Zagreb: Matica hrvatska, 2001.
Kravar, Zoran. Uljanice i duhovi. Zagreb: Profil, 2009.
Krleža, Miroslav. “O našem dramskom repertoaru” (1948). In M. Krleža, Eseji I, 249–269, Sarajevo: Oslobođenje, 1973.
Leverić, Nataša. “Josip Mandić (1883.–1959) – tragovi”. Arti musices 30, no. 1 (1999): 3–46.
Lukež, Karlo [dr. Trnoplesar]. Petar Svačić. Prigodom 800-godišnjice njegove smrti. Opera u dva čina sa prologom. Dramatska radnja dra. Trnoplesara. Uglasbio Josip Mandić. Pula: Naklada tiskare J. Krmpotić i dr., 1902.
Mandić, Josip. “Nekoliko refleksija”. Jadran, 25 April and 9 May 1903.
Muzička Enciklopedija. Edited by Josip Andreis. Vol. 2. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1963.
Pahor, Leopold. “Petar Svačić”. Ljubljanski zvon 24, no. 2, 1904: 122–123.
Pahor, Milan. Slavjanska sloga. Slovenci in Hrvati v Trstu od avstroogrske monarhije do italijanske republike. Trst: ZTT – EST, 2004.
Portinari, Folco. Pari siamo! Io la lingua, egli ha il pugnale. Storia del melodramma ottocentesco attraverso i suoi libretti. Torino: EDT, 1981.
Primorski slovenski biografski leksikon. Vol 2. Gorica: Mohorjeva družba, 1974–1994.
Robinson, Paul. Opera and Ideas. From Mozart to Strauss. Ithaca and New York: Cornell University Press, 1986.
Salazar, Philippe-Joseph. Ideologije u operi. Translated by Ivanka Pavlović. Beograd: Nolit, 1985. (Translation in Serbian of Idéologies de l'opéra, Paris: Presses universitaires de France, 1980.)
Steiner, George. The Death of Tragedy. 2nd edition. Oxford: Oxford University Press, 1980.
Strčić, Mirjana. “Preporodni pjesnik Karlo Lukež”. In Lovran u XIX. stoljeću, 1–38, Lovran: Poglavarstvo Općine Lovran, 1998.
Suvin, Darko. “Norme hrvatske povijesne dramatike do 'Dubrovačke trilogije'.” Forum 3 (1971): 457–492.
Šabić, Marijan. Iz zlatnoga Praga. Češka književnost i kultura u hrvatskoj književnoj periodici 1835–1903. Zagreb: Filozofski fakultet i Hrvatski institut za povijest, 2008.
Tresić Pavičić, Ante. “Program Jadrana”. Jadran, 11 April 1903.
Trieste, “La festa del Club Dalmatino”, 20 February 1903.
Vodnik, Branko. “Abnormalni momenat u razvitku hrvatske knjige”. Mlada Hrvatska, 1 (1902): 20–27.
Vodnik, Branko. Franjo Marković. Studija. Zagreb: Naklada knjižare Gj. Trpinca, 1906.
White, Hayden. “The Politics of Historical Interpretation: Discipline and De-Sublimation”. Critical Inquiry 9, no.1 (1982): 113–137.
Znameniti i zaslužni Hrvati. Zagreb: Hrvatski štamparski zavod, 1925.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki