Kako ustvariti nacionalno opero? Primer Lisinski. Izmišljene spominske skice z epilogom
DOI:
https://doi.org/10.3986/dmd12.1.05Ključne besede:
Vatroslav Lisinski / Ignaz Fuchs, Ljubav i zloba, Porin, nacionalna opera, ilirizemPovzetek
Članek obravnava razmere v štiridesetih letih 19. stoletja, ko so rodoljubi zaprosili mladega skladatelja Vatroslava Lisinskega (1819–1854), da napiše nacionalno opero. Ni bil dovolj glasbeno izobražen za tako nalogo, pa tudi pesniki niso bili dovolj izkušeni s pisanjem libretov. V obliki izmišljenega skladateljevega monologa so predstavljeni njegovi dvomi in ravnanje, zasedba in izvedba njegove opere Ljubav in zloba.
Prenosi
Literatura
Agramer politische Zeitung, 20 September 1845.
Agramer politische Zeitung, 9 March 1844.
Ajanović, Ivona. “Kovačić, Aleksandar”. Hrvatski biografski leksikon, vol. 7, 785. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2009.
Andreis, Josip. Music in Croatia, translation by Vladimir Ivir. Zagreb: Institute of Musicology – Academy of Music, 1982.
Barbieri, Marija. Hrvatski operni pjevači. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1996.
Blätter für Musik, Theater und Kunst, 24 July 1864. “Aus Agram”.
Börnstein, Heinrich. “O utemeljenju ilirskog narodnog kazališta”. Danica ilirska, 1 December 1839.
Catinelli, Karlo Maksimiljan. Južno slavljanske pučke pěsme. Svezak I. Pěsme iz Slavonie. Wien [1849?].
Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, 15 March 1845.
Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, 16 March 1844.
Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, 4 April 1846.
Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. “Pàrva izvorna ilirska opera ‘Ljubav i zloba’ od Vatroslava Lisinkoga”. 11 April 1846.
Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. “Pàrva izvorna ilirska opera ‘Ljubav i zloba’od Vatroslava Lisinkoga”. 4 April 1846.
Danica hrvatska, slavonska i dalmatinska, 11 March 1843.
Danica ilirska, 20 April 1839.
Danica ilirska, 20 November 1841.
Der Humorist. “Die erste kroatische Originaloper ‘Ljubav i zloba’”. 9 April 1846.
Franković, Dubravka. “Molba Vatroslava Fuchsa za promjenu prezimena u Lisinski”. Arti musices 21, no. 2 (1990): 297–299.
Gazetta musicale di Milano. “Notizie: Agram (Croazia)”. 3 March 1846.
Il Pirata, 5 May 1846.
Ilirske narodne novine, 14 January 1837.
Ilirske narodne novine, 8 September 1840.
Kassowitz-Cvijić, Antonija. Vatroslav Lisinski u kolu Ilira. Zagreb: Matica hrvatska, 1919.
Katalinić, Vjera. “Die Musikkultur in Zagreb im Jahr 1848/49”. In Musik und Revolution, edited by Barbara Boisits, 209–219. Wien: Hollitzer Wissenschaftsverlag, 2013.
___________ “Paralelni svjetovi ili dvostruki identitet? Strane operne družine i nacionalna glazbena nastojanja u Zagrebu u prvoj polovici 19. stoljeća”. In Musicologie sans frontières. Essays in Honour of Stanislav Tuksar, edited by Ivano Cavallini and Harry White, 323–340. Zagreb: HMD, 2010.
___________ “The visualisation of the national in nineteenth-century opera in Zagreb”. In Music, Politics and Ideology in the Visual Arts, edited by Paweł Gancarczyk and Dominika Grabiec, 45–65. Warsaw: Instytut Sztuki PAN – Liber Pro Arte, 2015.
Kuhač, Franjo Ksaver. Vatroslav Lisinski i njegovo doba, Zagreb: Matica hrvatska, 1904.
___________ Glasbeno nastojanje Gajevih Ilira. Povjestna crtica. Zagreb: Naklada knjižare Mučnjak-Senftlebenove, 1885.
Kukuljević-Sakcinski, Ivan. “Einige Bedürfnisse Kroatiens und Slawoniens”. Agramer politische Zeitung, 20 September 1845.
Luna, 16 March 1844.
Luna, 17 March 1846.
Majer-Bobetko, Sanja. “Ferdo Livadić u tisku svoga doba”. In Ferdo Wiesner Livadić. Life and Opus, edited by Vjera Katalinić, 29–36. Zagreb: HMD, 2003.
Revue et Gazette musicale de Paris. “Nouvelles. Chronique étrangère. Agram (Croatie)”. 19 April 1846.
Wiener Zeitung, 29 August 1850.
Županović, Lovro. “Važnost Ljudevita Gaja za hrvatsku glazbu preporodnog razdoblja”. In: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 3, no.1 (1973): 171–172.
___________ Vatroslav Lisinski (1819–1854). Život – djelo – značenje. Zagreb: JAZU, 1969.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki
