General characteristics of the external migration from Međimurje in Central European countries
Keywords:
Međimurje county, external migration, returnees, transformation of Međimurje settlementsAbstract
This article analyzes the current external migration of population from Međimurje county to the countries of Central Europe - Austria, Germany and Switzerland, in the period after the Second World War, especially after 1961. After the World War II, the Međimurje county was among the first in the former country to experience trends in the external migration of labour due to high economic underdevelopment, the inability of employment in Međimurje county, etc. The impact on the external migration towards the researched European countries had the geographical proximity and relatively good transport connections, historical-political and economic relations of mentioned countries with Croatia and individual personal contacts with relatives or friends abroad as active participants in creating a network of mutual connectivity in the areas of residence and work. The research results show that workers from Međimurje county doing temporary work abroad, who mainly acquired the conditions for retirement, return to the place of origin where they build houses, catering facilities, invest in the local infrastructure, entrepreneurships etc. and thus significantly contribute to the transformation of Međimurje settlements.
Downloads
References
Akrap, Anđelko (2003). Migracija Hrvata u posljednjem desetljeću 20. stoljeća. Frankfurt am Main: Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini.
Baučić, Ivo (1971a). SR Hrvatska u vanjskim migracijama radne snage. Zagreb: Stanovništvo, emigracija, zaposlenost.
Baučić, Ivo (1971b). The Effects of Emigration from Yugoslavia and the Problems of Returning Emigrant Workers. Paris: OECD Manpower and Social Affairs Directorate.
Baučić, Ivo (1971c). Vanjske migracije radne snage kao faktor socijalno-ekonomskih promjena u seoskim sredinama, Institut za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela. Sociologija sela, 31–32: 127–140.
Baučić, Ivo (1973). Radnici u inozemstvu prema popisu stanovništva Jugoslavije 1971. Radovi geografskog odjela PMF-a, 12: 13–36.
Baučić, Ivo i maravić, Željko (1971). Vraćanje i zapošljavanje vanjskih migranata iz SR Hrvatske. Radovi Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, 2 (10): 11–50.
Bićanić, Rudolf (1940). Agrarna prenapučenost. Gospodarska struktura Banovine Hrvatske 3. Zagreb: Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva Gospodarska sloga.
Čizmić, Ivan i Živić, Dražen (2005). Vanjske migracije stanovništva Hrvatske-kritički osvrt. Zbornik radova Stanovništvo Hrvatske-dosadašnji razvoj i perspektive (ur. Anka Mišetić, Nenad Pokos, Dražen Živić). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 57–69.
Friganović, Mladen (1984). Egzodusna područja (ne/razvijenost i populacijska politika u SR Hrvatskoj). Radovi Geografskog odjela PMF-a, 19: 32–53.
Heršak, Emil i šimunko, Jure (1990). Međimurje – povijest, identitet i seobe. Migracijske teme, (4): 569–591.
Heršak, Emil (1991). Međimurje: povijest i seobe. Vanjske migracije i društveni razvitak. Zagreb, Institut za migracije i narodnosti, 36–61.
Heršak, Emil (1998). Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja. Zagreb: IMIN i Školska knjiga.
Josipovič, Damir (2006). Učinki priseljevanja v Sloveniju po II. svetovni vojni (Migracije 10). Ljubljana: Inštitut za slovensko izseljenstvo ZRC SAZU.
Laci, Silvestar (1962). Donje Međimurje. Geografski glasnik, 14: 83–101.
Laci, Silvestar (1979). Centralna naselja Međimurja. Radovi, 14: 19–39.
Laci, Silvestar (1982). Razvoj naseljenosti Međimurja. Geografski glasnik, 44: 51–68.
Laci, Silvestar (1998). Čakovec – povijesno-geografski razvoj i suvremeno značenje grada Zagreb. Geografski horizont, 2: 7–30.
Lajić, Ivan (2002). Hrvatske migracije početkom 21. stoljeća. Migracijske i etničke teme, 18 (2–3): 135–149.
Mesarić Žabčić, Rebeka (2005). Utjecaj migracija na transformaciju naselja Međimurja. Zagreb: Doktorska disertacija.
Mesić, Milan i suradnici (1991). Vanjske migracije i društveni razvitak. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.
Mesić, Milan (2002). Međunarodne migracije tokovi i teorije. Zagreb: Societas, Zavod za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu.
Mikulić, Branko (1991). Vanjske migracije i razvoj Jugoslavije. Sarajevo: Ekonomski institut Sarajevo.
Nejašmić, Ivica (1990). Iseljavanje iz Hrvatske u Evropske i prekomorske zemlje od sredine 19. stoljeća do 1981. godine – pokušaj kvantifikacije. Migracijske teme, 6 (4): 511–526.
Pavlaković-Koči, Vera (1976): Vanjske migracije iz Međimurja kao faktor transformacije kraja. Zagreb: Magistarski rad.
Petz, Boris (1985). Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
Raghava, Chandri (2004). Mondialisation et mouvements migratoire. Paris: Alternatives Sud.
Salt, John i Hugh, Clout (1976a). Migration in Post-war Europe-geographical essays. London: Oxford University Press, Ely House.
Salt, John i Hugh, Clout (1976b). International Labour Migration: The sources of supply. London: Oxford University Press.
Zelinsky, Wilbur (1966). A Prologue to Population Geography. New York: Prentice-Hall, INC., Englewood Cliffs.
Zelinsky, Wilbur (1971). The Hypothesis of the Mobility Transition. Geographical Review, 61: 219–249.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.
Authors guarantee that the work is their own original creation and does not infringe any statutory or common-law copyright or any proprietary right of any third party. In case of claims by third parties, authors commit their self to defend the interests of the publisher, and shall cover any potential costs.
More in: Submission chapter
