Opća obilježja vanjske migracije iz Međimurja u srednjoeuropske zemlje
Ključne besede:
Međimurje, vanjska migracija, povratnici, transformacija naseljaPovzetek
U članku se analizira suvremena vanjska migracija međimurskog stanovništva prema zemljama Srednje Europe - Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata, posebice nakon 1961. godine. Međimurje se nakon Drugoga svjetskog rata, među prvima u bivšoj državi, uključilo u tokove vanjske migracije radne snage zbog velike gospodarske nerazvijenosti, nemogućnosti zapošljavanja u rodnome kraju itd. Na smjerove vanjske migracije prema istraživanim europskim zemljama, pored geografske blizine i relativno dobre prometne povezanosti, utjecaj su imali i povijesno-politički i ekonomski odnosi navedenih zemalja s Hrvatskom te pojedinačni osobni kontakti s rođacima ili prijateljima migrantima, kao aktivnim sudionicima u stvaranju mreže uzajamnog povezivanja u prostoru u kojem borave i rade. Rezultati istraživanja pokazuju kako se međimurski radnici na privremenom radu u inozemstvu, uglavnom stekavši uvjete za mirovinu, vraćaju u rodni kraj, gdje su izgradili kuće, ugostiteljske objekte, ulagali u lokalnu infrastrukturu, malo obrtništvo i dr. i na taj način značajno sudjeluju u transformaciji naselja Međimurja.
Prenosi
Literatura
Akrap, Anđelko (2003). Migracija Hrvata u posljednjem desetljeću 20. stoljeća. Frankfurt am Main: Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini.
Baučić, Ivo (1971a). SR Hrvatska u vanjskim migracijama radne snage. Zagreb: Stanovništvo, emigracija, zaposlenost.
Baučić, Ivo (1971b). The Effects of Emigration from Yugoslavia and the Problems of Returning Emigrant Workers. Paris: OECD Manpower and Social Affairs Directorate.
Baučić, Ivo (1971c). Vanjske migracije radne snage kao faktor socijalno-ekonomskih promjena u seoskim sredinama, Institut za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela. Sociologija sela, 31–32: 127–140.
Baučić, Ivo (1973). Radnici u inozemstvu prema popisu stanovništva Jugoslavije 1971. Radovi geografskog odjela PMF-a, 12: 13–36.
Baučić, Ivo i maravić, Željko (1971). Vraćanje i zapošljavanje vanjskih migranata iz SR Hrvatske. Radovi Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, 2 (10): 11–50.
Bićanić, Rudolf (1940). Agrarna prenapučenost. Gospodarska struktura Banovine Hrvatske 3. Zagreb: Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva Gospodarska sloga.
Čizmić, Ivan i Živić, Dražen (2005). Vanjske migracije stanovništva Hrvatske-kritički osvrt. Zbornik radova Stanovništvo Hrvatske-dosadašnji razvoj i perspektive (ur. Anka Mišetić, Nenad Pokos, Dražen Živić). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 57–69.
Friganović, Mladen (1984). Egzodusna područja (ne/razvijenost i populacijska politika u SR Hrvatskoj). Radovi Geografskog odjela PMF-a, 19: 32–53.
Heršak, Emil i šimunko, Jure (1990). Međimurje – povijest, identitet i seobe. Migracijske teme, (4): 569–591.
Heršak, Emil (1991). Međimurje: povijest i seobe. Vanjske migracije i društveni razvitak. Zagreb, Institut za migracije i narodnosti, 36–61.
Heršak, Emil (1998). Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja. Zagreb: IMIN i Školska knjiga.
Josipovič, Damir (2006). Učinki priseljevanja v Sloveniju po II. svetovni vojni (Migracije 10). Ljubljana: Inštitut za slovensko izseljenstvo ZRC SAZU.
Laci, Silvestar (1962). Donje Međimurje. Geografski glasnik, 14: 83–101.
Laci, Silvestar (1979). Centralna naselja Međimurja. Radovi, 14: 19–39.
Laci, Silvestar (1982). Razvoj naseljenosti Međimurja. Geografski glasnik, 44: 51–68.
Laci, Silvestar (1998). Čakovec – povijesno-geografski razvoj i suvremeno značenje grada Zagreb. Geografski horizont, 2: 7–30.
Lajić, Ivan (2002). Hrvatske migracije početkom 21. stoljeća. Migracijske i etničke teme, 18 (2–3): 135–149.
Mesarić Žabčić, Rebeka (2005). Utjecaj migracija na transformaciju naselja Međimurja. Zagreb: Doktorska disertacija.
Mesić, Milan i suradnici (1991). Vanjske migracije i društveni razvitak. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.
Mesić, Milan (2002). Međunarodne migracije tokovi i teorije. Zagreb: Societas, Zavod za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu.
Mikulić, Branko (1991). Vanjske migracije i razvoj Jugoslavije. Sarajevo: Ekonomski institut Sarajevo.
Nejašmić, Ivica (1990). Iseljavanje iz Hrvatske u Evropske i prekomorske zemlje od sredine 19. stoljeća do 1981. godine – pokušaj kvantifikacije. Migracijske teme, 6 (4): 511–526.
Pavlaković-Koči, Vera (1976): Vanjske migracije iz Međimurja kao faktor transformacije kraja. Zagreb: Magistarski rad.
Petz, Boris (1985). Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
Raghava, Chandri (2004). Mondialisation et mouvements migratoire. Paris: Alternatives Sud.
Salt, John i Hugh, Clout (1976a). Migration in Post-war Europe-geographical essays. London: Oxford University Press, Ely House.
Salt, John i Hugh, Clout (1976b). International Labour Migration: The sources of supply. London: Oxford University Press.
Zelinsky, Wilbur (1966). A Prologue to Population Geography. New York: Prentice-Hall, INC., Englewood Cliffs.
Zelinsky, Wilbur (1971). The Hypothesis of the Mobility Transition. Geographical Review, 61: 219–249.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki
