Hrvaško prebivalstvo med najstarejšimi na svetu (spremembe v starostni strukturi, 1991–2021)
DOI:
https://doi.org/10.3986/dd/2026.2.9Ključne besede:
depopulacija, starostna struktura, Hrvaška, staranje prebivalstva, migracijePovzetek
Avtorji v prispevku na podlagi več analitičnih kazalnikov, s pomočjo katerih so kvantificirali in opredelili stopnjo staranja hrvaškega prebivalstva, predstavijo spremembe v starostni sestavi prebivalstva na Hrvaškem med letoma 1991 in 2021. V opazovanem obdobju se je delež mladega prebivalstva (do 19 let) zmanjšal s 26,2 % na 19,2 %, delež starejših (nad 60 let) pa se je povečal s 17,5 % na 29,9 %, s čimer se prebivalci Hrvaške uvrščajo med najstarejše na svetu. Zaradi takšnih demografskih sprememb se bo Hrvaška kmalu soočila z gospodarskimi, socialnimi in finančnimi težavami, saj vse manj prebivalcev prispeva v pokojninski in zdravstveni sistem.
Prenosi
Literatura
Balija, M. (2023). Suvremeni demografski procesi kao uvjetnica (ne)održivosti mirovinskoga sustava Republike Hrvatske [Contemporary demographic processes as a condition of (un)sustainability of the pension system of the Republic of Croatia]. Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, 14(1), 105–123.
Banovac, B., Boneta, Ž., & Vujić, V. (2001). Društvene promjene i starenje [Social changes and aging]. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 22(2), 537–562.
Croatian Bureau of Statistics. (2023). Average age of population, 1953–2021 censuses [Data set]. https://podaci.dzs.hr/media/0h4n5q5v/podaci_proslih_popisa.xlsx
Čipin, I. (2022). Starenje i dugovječnost u Hrvatskoj i Europi: Više socijalni nego biološki problem [Aging and longevity in Croatia and Europe: A social problem more than a biological problem]. Perspektive, 12(1–2), 48–52.
Čipin, I., Akrap, A., Knego, J., Međimurec, P., & Đurđević, K. (2014). Demografski scenariji i migracije: Stručna podloga za izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske [Demographic scenarios and migrations: Expert basis for the development of the spatial development strategy of the Republic of Croatia]. Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Katedra za demografiju. https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/StrategijaPR//Demografski_scenariji_i_migracije.pdf
European Commission. (2021). Green paper on ageing: Fostering solidarity and responsibility between generations (COM(2021) 50 final). https://commission.europa.eu/system/files/2021-06/green_paper_ageing_2021_en.pdf
European Commission. (2023). Demographic change in Europe: A toolbox for action (COM(2023) 577 final). https://commission.europa.eu/publications/communication-demographic-change-europe-toolbox-action_en
Eurostat. (n.d.). Population structure indicators at national level [Data set]. Eurostat. https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/demo_pjanind__custom_8566543/default/table?lang=en
Friganović, M. (1990). Demogeografija: Stanovništvo svijeta (Demogeography: The population of the world). Školska knjiga.
Gelo, J. (1987). Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981. godine. Globus.
Gelo, J. (1999). Ratni učinci na promjene demografskih struktura u Hrvatskoj (War effects on changes in demographic structures in Croatia), Društvena istraživanja, 43–44(5–6), 735–749. https://hrcak.srce.hr/file/31867
Gelo, J., Akrap, A., & Čipin, I. (2005). Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (bilanca 20. stoljeća). Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Graovac Matassi, V., & Josipovič, D. (2023). Different demographic pathways of the post-socialist transition: Mortality trends in Croatia and Slovenia during COVID-19. Razprave in gradivo: Revija za narodnostna vprašanja, 91, 115–138. https://doi.org/10.2478/tdjes-2023-0017
Josipovič, D. (2024). Depopulation and deep aging: The former Yugoslav and Western Balkans space between the second demographic transition and emigration. Stanovništvo, 62(S1), S57–S84. https://doi.org/10.59954/stnv.615
Nejašmić, I. (1991). Depopulacija u Hrvatskoj: Korijeni, stanje, izgledi (Depopulation in Croatia: roots, condition, prospects). Globus.
Nejašmić, I. (1992). Promjene u dobno-spolnom sastavu stanovništva istočnojadranskog otočja (1953–1991) [Changes in the age and sex composition of the population of the eastern Adriatic islands (1953–1991)]. Acta geographica Croatica, 27, 15–34. https://hrcak.srce.hr/file/142362
Nejašmić, I. (2003). Značajke biološkog (demografskog) sastava stanovništva Hrvatske [Characteristics of the biological (demographic) composition of the population of Croatia]. Hrvatski geografski glasnik, 65(2), 29–54. https://doi.org/10.21861/HGG.2003.65.02.02
Nejašmić, I. (2005). Demogeografija; Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima [Human geography; Population in spatial relations and processes]. Školska knjiga.
Nejašmić, I. (2008). Stanovništvo Hrvatske: Demogeografske studije i analize [Population of Croatia: Demogeographical studies and analyses]. Hrvatsko geografsko društvo.
Nejašmić, I., & Toskić, A. (2013). Starenje stanovništva u Hrvatskoj – sadašnje stanje i perspektive [Population aging in Croatia – current situation and perspectives]. Hrvatski geografski glasnik, 75(1), 89–110. https://doi.org/10.21861/HGG.2013.75.01.05
Nejašmić, I., & Toskić, A. (2016). Ostarjelost stanovništva seoskih naselja Republike Hrvatske [Aging of the population of rural settlements of the Republic of Croatia]. Migracijske i etničke teme, 32(2), 191–219. https://doi.org/10.11567/met.32.2.2
Obadić, A., & Smolić, Š. (2008). Ekonomske i socijalne posljedice starenja stanovništva [Economic and social consequences of population aging]. Ekonomska istraživanja, 21(2), 86–98. https://hrcak.srce.hr/file/59980
Peračković, K., & Pokos, N. (2015). U starom društvu–Neki sociodemografski aspekti starenja u Hrvatskoj [In the old society–some sociodemographic aspects of aging in Croatia]. Društvena istraživanja, 24(1), 89–110. https://doi.org/10.5559/di.24.1.05
Podgorelec, S., & Klempić, S. (2007). Starenje i neformalna skrb o starim osobama u Hrvatskoj [Aging and informal care for older adults in Croatia]. Migracijske i etničke teme, 23(1–2), 111–134. https://hrcak.srce.hr/file/22145
Pokos, N. (2021). Demografske tendencije u svijetu i u Hrvatskoj. Trpimo potpuni demografski slom [Demographic tendencies in the world and in Croatia. We are suffering a complete demographic breakdown]. Perspektive, 11(3–4), 131–140.
Pokos, N., & Peračković, K. (2016). Promjene u strukturi radno aktivnog stanovništva od 1971. do 2011 [Changes in the structure of the working population from 1971 to 2011]. Društvena istraživanja, 46(3), 297–323. https://doi.org/10.5613/rzs.46.3.3
Puljiz, V. (2016). Starenje stanovništva – izazov socijalne politike [Population aging – a social policy challenge]. Revija za socijalnu politiku, 25(1), 81–95. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i1.1281
Siegel, J. S., & Swanson, D. A. (Eds.). (2004). The methods and materials of demography. Elsevier.
Stipetić, V. (1994). Ekonomski problemi koje donosi starenje stanovništva, Ekonomija, 1(1–3), 113–117.
United Nations, Department of Economic and Social Affairs, Population Division. (2024). World population prospects 2024: Demographic indicators by region, subregion and country, annually for 1950–2100 (File GEN/01/REV1) [Data set].
Wertheimer-Baletić, A. (1995). Demografska kretanja u Hrvatskoj – tendencije i perspektive [Demographic trends in Croatia – tendencies and perspectives]. In P. Aračić (Ed.), Obitelj u Hrvatskoj – stanje i perspektive: Zbornik radova studijskih dana u Đakovu (pp. 9–24). Biskupski ordinarijat; Zavod za znanstveni rad HAZU
Wertheimer-Baletić, A. (1999). Stanovništvo i razvoj [Population and development]. MaTe.
Wertheimer-Baletić, A. (2001). Stanovništvo Hrvatske – sadašnje stanje i buduće promjene [Population of Croatia – current situation and future changes]. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 482, 109–125.
Wertheimer-Baletić, A. (2002). Reprodukcija radno-sposobnog stanovništva u Hrvatskoj [Reproduction of the working-age population in Croatia]. In I. Čizmić (Ed.), Zbornik uz 70-godišnjicu Dragutina Pavličevića (pp. 421–429). Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/zbornici/pavlicevic/pavlicevic_421.pdf
Wertheimer-Baletić, A. (2004). Depopulacija i starenje stanovništva – temeljni demografski procesi u Hrvatskoj [Depopulation and population aging – basic demographic processes in Croatia]. Društvena istraživanja, 72–73(4–5), 631–651. https://hrcak.srce.hr/file/24554
Wertheimer-Baletić, A. (2007). Depopulacija, starenje stanovništva i populacijska politika u Hrvatskoj [Depopulation, population aging and population policy in Croatia]. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 498, 73–120.
Živić, D. (2003a). Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva Hrvatske [Demographic determinants and consequences of the aging population of Croatia]. Revija za socijalnu politiku, 10(3–4), 307–319. https://hrcak.srce.hr/file/47624
Živić, D. (2003b). Suvremene tendencije u razvoju stanovništva Hrvatske [Contemporary tendencies in the development of the Croatian population]. Diacovensia, 11(2), 253–279. https://hrcak.srce.hr/file/62977
Živić, D., Pokos, N., & Turk, I. (2005). Basic demographic processes in Croatia. Hrvatski geografski glasnik, 67(1), 27–44. https://hrcak.srce.hr/file/1399
Živić, D., Turk, I., & Šimunić, N. (2017). Promjene u dobnom sastavu stanovništva Hrvatske kao indikator demografskog starenja [Changes in the age composition of the population of Croatia as an indicator of demographic aging]. In I. Markešić (Ed.), Čovjek i smrt: Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup (pp. 531–550). Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Hrvatsko katoličko sveučilište; Udruga Posmrtna pripomoć.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki
