Political-Geographical Factors of Selectivity of Internal (Inter-Republic) Migrations in the Socialist Federal Republic of Yugoslavia (1945–1991) as an Example of Pseudo-Voluntary Migrations, With an Emphasis on Bosnia and Herzegovina
DOI:
https://doi.org/10.3986/2025.2.13Keywords:
Yugoslav migration, pseudo-voluntary migration, Yugoslavia, inter-republic migration, ethnic selectivity of migrationAbstract
Internal migrations were relatively strong during the pre–World War II Yugoslav Kingdom; however, in socialist Yugoslavia, they significantly intensified and changed in direction and structure. Three periods of the inter-republic migrations can be roughly discerned: a) the period of pan-Yugoslav consolidation (1945–1956); b) the period of pan-Yugoslav enthusiasm (1956–1974); and c) the period of supranational disintegration (1974–1991). The so-called pseudo-voluntary migration marks each of them. The article explains the basis, structure, and causality of intra-Yugoslav migrations as well as the selectivity of migration based on ethnicity, with a special emphasis on Bosnia and Herzegovina.
Downloads
References
Bertić, I., & Rogić, V. (1987). Pregled po geografskim regijama, republikama i pokrajinama Jugoslavije. V I. Bertić (ur.), Veliki geografski atlas Jugoslavije (str. 95–180). Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
Boban, L. (1995). Hrvatske granice. Školska knjiga.
Brković, J. (1995). Crna Gora – prva žrtva velikosrpske agresije. V A. Beljo (ur.), Jugoistočna Europa 1918.–1995. Zbornik radova – Medjunarodni znanstveni skup. Matica Hrvatska.
Budding, A. H. (2002). Serbian Nationalism in the Twentieth Century. ICTY expert report submitted May 29, 2002. International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia.
Centralni komitet Saveza komunista Srbije. (1966). Neki problemi međurepubličkih i međunacionalnih odnosa. Avtor.
Crnić Novosel, M. (2019). Štokavski ikavski govori u Gorskome kotaru. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Čubrilović, V. (1991). Iseljavanje Arnauta (orig. 1937). V B. Čović (ur.), Izvori velikosrpske agresije – rasprave, dokumenti, kartografski prikazi. Školska knjiga.
Dolenc, D. (2003). Migracije iz območja nekdanje Jugoslavije v Slovenijo in njih socio-geografski učinki [Magistrsko delo, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta].
Dugački, Z. (1942). Zemljopis Hrvatske – opći dio. Matica hrvatska.
Fister, P. (1975). Arhitektura slovenskih protiturških taborov. Slovenska matica.
Friganović, M. (1978). Demogeografija – stanovništvo svijeta. Zagreb: Školska knjiga.
Garašanin, I. (1844). Načertanije – program spoljašne i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine. V B. Čović (ur.), Izvori velikosrpske agresije – rasprave, dokumenti, kartografski prikazi (str. 65–77). Školska knjiga.
Glomazić, M. (1988). Etničko i nacionalno biće Crnogoraca. Panpublik.
Grafenauer, B. (1991). Pokristjanjevanje Slovencev. V M. Benedik (ur.), Zgodovina cerkve na Slovenskem (str. 29–60). Mohorjeva družba.
Grečić, V. (1975). Savremene migracije radne snage u Evropi. Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Hladnik, M. (1997). Uskoki v slovenski povesti in romanu. Nova Atlantida, IV(13–14), 201–217.
Josipovič, D. (2012). Instrumentalizacija etničnosti znotraj večnacionalnih držav: Primer kolonizacije Slovencev v Avstro-Ogrskem delu nekdanje Jugoslavije. Dve domovini / Two Homelands, 35, 135–148. http://www.dlib.si/?URN=URN:NBN:SI:DOC-GKUR3SCL
Josipovič, D. (2013). Psevdoprostovoljne migracije: Primer sistema notranjih migracij v nekdanji Jugoslaviji. Ars & Humanitas, 7(2), 71–85.
Josipovič, D. (2014). Avtohtonost, etničnost, narodnost in definicija narodne manjšine. V V. Kržišnik-Bukić & D. Josipovič (ur.), Zgodovinski, politološki, pravni in kulturološki okvir za definicijo narodne manjšine v Republiki Sloveniji (str. 9–34). Inštitut za narodnostna vprašanja.
Kaser, K. (1997). Slobodan seljak i vojnik – rana krajiška društva (1545–1754). Naprijed.
Kaser, K., & Bruckmuller, I. (1989). Družbene spremembe v hrvaško-slavonski Vojni krajini po koncu financiranja s strani notranjeavstrijskih stanov. Zgodovinski časopis, 43(3), 349–357.
Kraljevina Jugoslavija. (1931). Popis prebivalstva. Državni zavod za statistiku Kraljevine Jugoslavije.
Kulišić, Š. (1980). O etnogenezi Crnogoraca. Pobjeda.
Lisac, J. (1996). Hrvatski dijalekti i jezična povijest. Matica hrvatska.
Lončarić, M. (2005). Kajkaviana & alia: ogledi o kajkavskim i drugim hrvatskim govorima. Zrinski; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Majciger, J., Pleteršnik, M., & Raič, B. (1871). Slovanstvo. Prvi del: Občni pregled; Jugoslovani – Slovenci, Hrvati in Srbi, Bolgari. Matica slovenska.
Marić, Đ. (1991). Industrijalizacija Bosne i Hercegovine – geografska studija savremenog razvoja. Geografsko društvo Bosne i Hercegovine, Prirodno-matematički fakultet.
Mežnarić, S. (1986). Bosanci – a kuda idu Slovenci nedeljom? Republiška konferenca ZSMS.
Mužić, I. (2001). Hrvati i autohtonost – na teritoriju rimske provincije Dalmacije. Knjigotisak.
Nedeljković, R. (1968). Savez komunista u borbi za nacionalnu ravnopravnost. NIP Komunist.
Nikčević, V. P. (1994). Predgovor drugome izdanju knjige Špira Kulišića »O etnogenezi Crnogoraca«. Obod.
Pavičić, S. (2000). Bosna – migracije. Migracijske i etničke teme, 16(4), 333–357.
Pavić, R. (1991). Velika Srbija od 1844. do 1990/91. godine. V B. Čović (ur.), Izvori velikosrpske agresije – rasprave, dokumenti, kartografski prikazi (str. 151–201). Školska knjiga.
Petrović, R. (1968). Nacionalno pitanje u Dalmaciji u XIX stoljeću. Svjetlost.
Petrović, R. (1987). Migracije u Jugoslaviji i etnički aspekt. Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije.
Pirjevec, J. (1995). Jugoslavija [1918–1992] – nastanek, razvoj ter razpad Karadjordjevićeve in Titove Jugoslavije. Lipa.
Pirjevec, J. (2003). Jugoslovanske vojne 1991–2001. Cankarjeva založba.
Savezni zavod za statistiku SFRJ. (1948). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 15. marta 1948.
Savezni zavod za statistiku SFRJ. (1953). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 31. marta 1953.
Savezni zavod za statistiku SFRJ. (1954). SGJ 1954 – Statistički godišnjak Jugoslavije 1954.
Savezni zavod za statistiku SFRJ. (1961). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 31. marta 1961.
Savezni zavod za statistiku SFRJ. (1962). SGJ 1962 – Statistički godišnjak Jugoslavije 1962.
Savezni zavod za statistiku SFRJ. (1966). SGJ 1966 – Statistički godišnjak Jugoslavije 1966, knjiga XIII.
Savezni zavod za statistiku SFRJ. (1971). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 31. marta 1971.
Savezni zavod za statistiku SFRJ. (1981). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 31. marta 1981.
Savezni zavod za statistiku SFRJ. (1991). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 31. marta 1991.
Simoniti, V. (1977). Prispevek k poznavanju turških vpadov v letih od 1570 do 1575. Zgodovinski časopis, 31(4), 491–505.
Stanton, W. (2003). The Rapid Growth of Human Population 1750–2000. Multi-Science Publishing.
Škafar, V. (2022). Makedonska pravoslavna cerkev postala avtokefalna. Edinost in dialog : revija za ekumensko teologijo in medreligijski dialog. 77(1), 279–286. http://www.dlib.si/?URN=URN:NBN:SI:DOC-9K6FPBT5
Voje, I. (1994). Nemirni Balkan. DZS.
ZAVNOBIH. (1953). Prvo zasjedanje ZAVNOBIH, Mrkonjić Grad, 25.-26. novembar 1953..
Zečević, V. (2000). Hrvatski dijalekti u kontaktu. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Živić, D. (1997). Etnodemografski okvir srpske agresije na hrvatsko Podunavlje. Acta geographica Croatica, 32, 145–160.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
Authors guarantee that the work is their own original creation and does not infringe any statutory or common-law copyright or any proprietary right of any third party. In case of claims by third parties, authors commit their self to defend the interests of the publisher, and shall cover any potential costs.
More in: Submission chapter
