FIZIONOMSKA TRANSFORMACIJA MEĐIMURSKOG PROSTORA POD UTJECAJEM VANJSKE MIGRACIJE
Ključne besede:
vanjska migracija, povratnici, naselje, fizionomska transformacija, prostora, MedimurjePovzetek
Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća veliki je broj međimurskog stanovništva otišao na privremeni rad u inozemstvo. Zbog mnogih uzroka, od kojih posebno treba izdvojiti nemogućnost zapošljavanja u rodnom kraju i veliku gospodarsku nerazvijenost Međimurja, pronašli su zaposlenje u zapadnoeuropskim državama koje su zbog nedostatka domaćeg, bile prisiljene zapošljavati strano radno sposobno stanovništvo iz manje razvijenijih zemalja. Stekavši uvjete za mirovinu, u nekim slučajevima i prije mirovine, veliki broj ih se vraća u rodni kraj. Izgradivši kuće, ugostiteljske objekte, objekte za raznu namjenu, podizanjem poljoprivredne mehanizacije na višu razinu, otvaranjem malog obrtništva, ulaganjem u lokalnu infrastrukturu itd., povratnici s privremenog rada iz inozemstva značajno sudjeluju u fizionomskoj transformaciji međimurskih naselja. Transformacije su istodobno vidljive i u mnogim drugim segmentima i strukturama. Transformacije nastale pod utjecajem socijalno-geografskih procesa i vanjskih migracija odražavaju se u fizionomiji naselja, kulturnom pejzažu, uočavaju se u transformaciji, prilagodbi i načelno u izjednačavanju ponašanja i odijevanja stanovnika sela sa stanovnicima grada. S ciljem utvrđivanja navedenog, rad analizira vanjsku migraciju međimurskog stanovništva prema zemljama Zapadne Europe nakon Drugoga svjetskog rata i istražuje kako su međimurski povratnici iz inozemstva fizionomski transformirali međimurski prostor. Prostor istraživanja je Međimurje tj. Međimurska županija, pretežno agrarni i nizinski kraj smješten između rijeka Drave i Mure na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske tj. na tromeđi Slovenije, Mađarske i Hrvatske. Pod pojmom suvremena migracija razumijevamo vanjsku migraciju stanovništva od 1971. godine do 2001. godine. Vremenski okvir tako je određen od 1971. godine kada službena statistika po prvi puta bilježi vanjsku migraciju. Osnovni cilj rada bio je istražiti i utvrditi uzroke migracije stanovništva Međimurja te na osnovu terenskog istraživanja, statističkih podataka, provedene ankete (anketiran je 201 povratnik iz inozemstva), razgovora i intervjua, korištene literature i izvora, izvesti rezultate i zaključke kojima želimo ukazati i upozoriti na posljedice migracije stanovništva u međimurskom prostoru. Vanjske migracije se istražuju od odlaska do povratka (težilo se sagledavanju svih elemenata migracijskog procesa, tj. od početka do kraja "migracijskog ciklusa") u rodni kraj tijekom razdoblja 1971.-2001. Usmjerili smo se prema 64 naselja koja su značajnije zahvaćena vanjskim migracijama tj. terensko istraživanje je obavljeno u općinama i naseljima s većim brojem vanjskih migranata.
Prenosi
Literatura
AKRAP, Andelko (2003). Migracija Hrvata u posljednjem desetlječu 20. stolječa. U: Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini, Zbornik radova, Frankfurt am Main.
BAUCIC, Ivo ( 1971 a). SR Hrvatska u vanj skim migracijama radne snage, Savjetovanje "Stanovništvo, emigracija, zaposlenost", Zagreb.
B AUČIĆ, Ivo ( 1971 b). "The Effects of Emigration from Yugoslavia and the Problems of Returning Emigrant Workers", OECD Manpower and Social Affairs Directorate, Paris.
BAUČIC, Ivo (1971 c). Vanjske migracije radne snage kao faktor socijalno-ekonomskih promjena u seoskim sredinama, Sociologija sela 31-32, Institut za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela, str. 127-140, Zagreb.
BAUČIC, Ivo (1973). Radnici u inozemstvu prema popisu stanovništva Jugoslavije 1971., Radovi geografskog odjela PMF-a, br. 12, Zagreb.
BAUČIĆ, Ivo (1974). "Yugoslavia as a country of emigration", Paper read at First International Slavic Conference, Banff.
BAUČIĆ, Ivo i MARAVIĆ, Ž. (1971). Vračanje i zapošljavanje vanjskih migranata iz SR Hrvatske, Radovi Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, knjiga 2, sv. 10, str. 11-50, Zagreb.
BIĆANIĆ, Rudolf (1940?). Agrarna prenapučenost. Gospodarska struktura Banovine Hrvatske broj 3. Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva "Gospodarska sloga", Zagreb.
CIMERMAN, Franjo (2002). Razvoj obrtništva i poduzetništva u Medimurju, 2002, Čakovec.
CRKVENČIĆ, Ivan (1962). Kretanje radne snage kao geografski problem, Geografski glasnik, br. 24, str. 51 -66, Zagreb.
Čaldarović, Ognjen (1985). Urbana sociologija, socijalna teorija i urbano pitanje, Novi svijet, Globus, Zagreb.
ČIZMIĆ, Ivan i ŽIVIĆ, Dražen (2005). Vanjske migracije stanovništva Hrvatske-kritički osvrt, u: Stanovništvo Hrvatske-dosadašnji razvoj i perspektive, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb.
FELETAR, Dragutin (1992). "Geografska osnova posebnosti Medimurja".- Podnesak na Kolokviju "Regionalno-nacionalno-univerzalno", Ogranak Matice Hrvatske, Čakovec.
FRIGANOVIĆ, Mladen (1984). Egzodusna područja (ne/razvijenost i populacijska politika u SR Hrvatskoj), Radovi Geografskog odjela PMF-a 19, Zagreb.
HERŠAK, Emil; ŠIMUNKO, Joža (1990). "Medimurje - povijest, identitet i seobe",- Migracijske teme, br. 4, str. 569-591, Zagreb.
GRUPAAUTORA (1982). "Medimurje - monografija", Zrinski, Čakovec.
HERŠAK, Emil (1991). Medimurje: povijest i seobe, u: Vanjske migracije i društveni razvitak, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, str. 36-61.
HODŽIČ, Alija (1984). Urbanizacija kao element kulturne transformacije sela, u: Dugoročne promjene u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva i zaposlenosti, (Znanstvene osnove dugoročnog razvoja SR Hrvatske do 2000.), Zagreb, str. 173-180.
LACI, Silvestar (1962). "Donje Medimurje",- Geografski glasnik, br. 14, str. 83-101, Zagreb.
LACI, Silvestar (1979). "Centralna naselja Medimurja",- Radovi, Geografski odjel PMF, br. 14, str. 19-39, Zagreb.
LACI, Silvestar (1982). Razvoj naseljenosti Medimurja",- Geografski glasnik, 44, 51-68, Zagreb.
LACI, Silvestar (1998). "Čakovec - povijesno-geografski razvoj i suvremeno značenje grada"- Geografski horizont, br. 2, 7-30, Zagreb.
LAJIČ, Ivan (2002). Hrvatske migracije početkom 21. stoljeća, Migracijske i etničke teme 18, broj 2-3, IMIN, str.135-149, Zagreb.
LANDRY, Charles (2000). The creative city-a toolkit for Urban Innovators, Earthscan Publications LTD, UK, London.
MESIČ, Milan (2002.): Međunarodne migracije tokovi i teorije, Societas, Zavod za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb.
MIKULIČ, A. Branislav. (1991). Vanjske migracije i razvoj Jugoslavije, Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo.
NEJAŠMIČ, Ivica (1990). Iseljavanje iz Hrvatske u Evropske i prekomorske zemlje od sredine 19. stoljeća do 1981. godine-pokušaj kvantifikacije, Migracijske teme, 6, 4:511-526, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb.
NEJAŠMIČ, Ivica (1991 a). Iseljavanje iz Hrvatske-brojčani aspekt stoljetnog procesa, u: Političko-geografska i demografska pitanja Hrvatske, Savez geografskih društava Hrvatske, svezak 8, str. 61-83, Zagreb.
NEJAŠMIĆ, Ivica. (1991 b). "Depopulacija u Hrvatskoj, korijeni, stanje, izgledi", Globus, Zagreb.
PETZ, Boris (1985). Osnovne statističke metode za nematematičare, Sveučilišna naklada Liber, str.37-165, 173-301, Zagreb
SALT, John i HUGH, Clout (1976). " Migration in Post-war Europe-geographical essays", Oxford University Press, Ely House, London W.l.
SALT, John i HUGH, Clout (1976). "International Labour Migration: The sources ofsupply", Oxford University Press, str. 126-167, London.
ZELINSKY, Wilbur. (1966). A Prologue to Population Geography, Prentice-Hall, INC., Englewood Cliffs, New York.
ZELINSKY, Wilbur. (1971). The Hypothesis of the Mobility Transition, Geographical Review, American Geographical Society, vol.61, str. 219-249, New York.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki
