Hrvatski iseljenici u Čileu i Južnoafričkoj Republici: komparativni prikaz dvaju empirijskih istraživanja
Ključne besede:
hrvatski iseljenici, Južnoafrička Republika, Čile, hrvatski nacionalni identitet, domovinski rat, etničnostPovzetek
Među hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima u Čileu i Južnoafričkoj Republici (JAR), u razdoblju nakon domovinskog rata i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske proveli smo anketno istraživanje u cilju utvrđivanja postojanja/nepostojanja određenih oblika nacionalnog/etničkog identiteta. Komparirali smo odgovore ispitanika kako bi odredili stupanj kongruentnosti anketnih odgovora dviju različitih iseljeničkih skupina.
Komparacijom dvaju istraživanja zaključili smo da iseljenička populacija u JAR-u i Čileu ima nekoliko distinktinih obilježja: generacijska pripadnost, obrazovanje, vrijeme iseljavanja, dužina boravka u imigrantskoj državi. Ovi čimbenici direktno su utjecali na stupanj očuvanosti nacionalnog/etničkog identiteta iseljenika kao i na način izražavanja istog.
Iseljenička populacija u JAR je sastavljena uglavnom od iseljenika pristiglih nakon Drugoga svjetska rata. U JAR je bila čvrsto vezana uz hrvatsku katoličku crkvu koja je bila i glavno društveno središte okupljanja iseljenika. Stupanj očuvanosti nacionalnog/etničkog identiteta među njima je visok. Oni su u visokom postotku hrvatski državljani, znaju i pričaju na materinjem jeziku kao i njihova djeca, te imaju velike pretenzije za povratkom u domovinu. U Čileu je mali broj iseljenika pristiglih nakon Drugoga svjetskoga rata. Većina je rođena u Čileu, i pripadnici su druge, treće pa i četvrte iseljeničke generacije. Oni su uglavnom čileanski državljani, ne znaju i ne komuniciraju na hrvatskom jeziku, a i mali broj je onih koji bi se vratili u Hrvatsku.Unatoč naprijed navedenim distinktivnim obilježjima nalazimo kongruentnost/suglasnost u odgovorima na pitanja: članstvo u udrugama, stupanj zadovoljstva postignutim u imigrantskoj državi, očuvanost etničkih običaja unutar obitelji, informiranost o zbivanjima u Hrvatskoj. Ovi odgovori govore nam o postojanju jake etničke jezgre kod obje ispitivane populacije.U obje iseljeničke populacije nalazimo veliki broj članova hrvatskih iseljeničkih društava putem kojih manifestiraju svoju etničku/nacionalnu pripadnost. U JAR je hrvatska katolička crkva glavni inicijator okupljanja iseljenika, dok je u Čileu većina iseljeničkih društava nastala samoinicijativno željom iseljenika kako bi očuvali svoj etnički identitet. Oni su uglavnom intelektualci, pa i njihova društva nose slična obilježja ( društvo profesionalaca hrvatskog podrijetla, hrvatsko-čileanski institut za kulturu i sl). Unutar obje iseljeničke populacije visok je stupanj zadovoljstva položajem i postignutim u imigrantskoj državi. Također su obje iseljeničke populacije dobro informirane o događajima u domovini, te većina redovito kontaktira sa rodbinom i unutar obitelji njeguje hrvatske običaje.
Prenosi
Literatura
Antič, Ljubomir (1987). Naše iseljeništvo u Južnoj Americi i stvaranje jugoslavenske države 1918. Zagreb: Školska knjiga.
Antič, Ljubormir (1991). Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914. Zagreb: Stvarnost.
Derado, Klement i Ivan Čizmič (1982). Iseljenici otoka Brača, Brački zbornik, Zagreb, br. 13.
Durkheim Emile (1981). Vaspitanje i sociologija. Beograd: Vaspitanje
Haralambos, Michael (1989). Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus.
Holjevac, Večeslav (1968). Hrvati izvan domovine. Zagreb: Matica Hrvatska.
Lakatoš, Josip (1914). Narodna statistika. Zagreb: Vlastita naklada.
Laušič, Ante, Anič, Josip (2000). Južna Afrika i Hrvati. Zagreb: IMIN.
Letica, Silvija ur. (2001). Dodiri svjetova Hrvatska i Čile. Zagreb: Puljko.
Matrinić, Beroš Mateo (1997). Hrvati u Magallanesu, na krajnjem jugu Cilea. Split: Književni krug.
Mursalo, Tvrtko (1981). In Search o f a Better Life. A Storiy of Croatian Settlers in Southern.
Perič, Marina (2003). Obrasci transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Cileu, magistarski rad. Zagreb.
Ryan, E.B (1979). Why Do Low-Prestige Language Verietes Persist?, Language and Social Psychology. Oxford, 145-157.
Rosenberg, Peter, Harold, Weydt (1992). Sprache und Identität. Neues zur Sprachenwicklung der Deutschen in der Sowjetunion, Die Russlanddeutschen - Gestern und Heute, Köln, str 217-238.
Weber, Max (1976). Privreda i društvo. Beograd: Prosveta.
Zlatar Montan, Vjera (2002). Imigracion Croata en Antofagasta, Antofagasta, Chile.
Zivković, Ilija, Sporer, Željka, Sekulič, Duško (1995). Asimilacija i identitet, Zagreb: Skolska knjiga.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki