Povratak na granicu: migracijska iskustva u trokutu Hrvatska-NjemačkaSlovenija
Ključne besede:
unutarnja i vanjska migracija, povratnici, međunarodna granicaPovzetek
U prilogu se analiziraju iskustva hrvatskih migranata-povratnika iz inozemstva na jugozapadnom žumberačkom području i okolici. Istraživanje povratničkih iskustava na ovome terenu prožima se s istraživanjem posljedica nastanka međudržavne hrvatsko-slovenske granice. Ustanovljeno da obilježja regije podrijetla, u kombinaciji s fazom u životnome ciklusu u kojemu je povratak iz vanjske migracije realiziran, utječu na odabir mjesta naseljavanja nakon povratka. Za mlađe ljude povratak se preklapa s migracijom iz komunikacijski izoliranih i gospodarski nerazvijenih brdskih naselja na Žumberku u nizinska, komunikacijski dobro povezana i gospodarski naprednija naselja u okolici. Istodobno povratnici u starijoj dobi preferiraju nastanjivanje upravo u užem zavičaju. Nadalje, autorica je usporedila životna iskustva četiriju migranata nakon povratka. Razvidno je da je za njihovo razumijevanje potrebno uzeti u obzir trenutak u osobnom i obiteljskom životnom ciklusu u kojemu se vraćaju (individualno i obiteljsko vrijeme) i trenutak u društvenom i političkom razvoju regije i države povratka (povijesno vrijeme). U slučaju povratnika u mlađoj životnoj dobi povijesno vrijeme potrebno za razumijevanje njihovih današnjih iskustava jest dvostruko: ono obuhvaća razdoblje u kojemu su se vratili (socijalistička Jugoslavija) i današnje razdoblje (odvojenih država Hrvatske i Slovenije). Stoga su i iskustva i današnji problemi migranata koji su se vratili prije tridesetak godina donekle različiti od onih migranata koji su se vratili nakon nastanka hrvatske i slovenske države. Povratničko iskustvo onih koji su se vratili tijekom socijalizma formiralo se na nekadašnjoj unutardržavnoj (republičkoj) granici te su promjene koje je u njihove živote unijela transformacija republičke u međudržavnu granicu izrazito negativno vrednovane. Povratni migranti pak koji se vraćaju nedavno, nakon državnopolitičkih promjena, nemaju u fokusu pritužbe isključivo na novi granični režim. One će čak i izostati ili će donekle biti zasjenjene općedruštvenom kritikom. Autorica zaključuje da se povratnike iz vanjske migracije na jugozapadnom žumberačkom području može opisati kao pragmatične pogranične stanovnike i/li kao razočarane hrvatske građane. Oni svjedoče o bezizlaznom položaju jednog gospodarski, zemljopisno i demografski marginalnog područja u Hrvatskoj, u koje državi nije isplativo ulagati u infrastrukturu i gospodarstvo, dok ga istodobno, vođena logikom teritorijalne nacionalne države, želi očuvati unutar postojećih granica.
Prenosi
Literatura
Augé, Marc (2002). Bliski drugi. Drugi i sličan. Pogledi na etnologiju suvremenih društava, (ur. M. Segalen). Zagreb: Jesenski i Turk, str. 25–42.
Bougarel, Xavier (1992). Allemagne. Assimilation ou préservation des spécificités. Immigrés en Europe. Politiques locales d’intégration, (ur. D. Lapeyronnie). Paris: La Documentation Française, str. 19–54.
Brettell, Caroline B. (2000). Theorizing Migration in Anthropology. Migration Theory. Talking across Disciplines, (ur. C. B. Brettell i J. F. Hollifield). New York – London: Routledge, str. 97–135
Brubaker, Rogers (1999). Accidental Diasporas and External ‘Homelands’ in Europe: Past and Present. Referat na Međunarodnoj konferenciji “Diasporas and Ethnic Migrants in 20th Century Europe” May 20–23, 1999, Berlin.
Čapo Žmegač, Jasna (2003). Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata. Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, (ur. D. Živić, N. Pokos i A. Mišetić). Zagreb: Institut za društvena istraživanja «Ivo Pilar», str. 255–273.
Čapo Žmegač, Jasna (2006). Dynamik der Beziehungen der Migranten zum Herkunftsland: biographische Perspektive. Schweizerisches Archiv für Volkskunde, vol. 102, br. 1, str. 1–20.
Čapo Žmegač, Jasna; Valentina Gulin Zrnić i Goran-Pavel Šantek (2006). Ethnology of the proximate. Poetics and politics of contemporary fieldwork. Etnologija bliskoga. Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, (ur. J. Čapo Žmegač, V. Gulin Zrnić i G.-P. Šantek). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku – Jesenski i Turk, str. 261–310.
Čizmić, Ivan (2003). Croatian Diaspora’s Representation in Parliament: Affirmative or Negative? Immigrants and Homeland, (ur. V. Šakić et al.). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, str. 103–109.
Donnan, Hastings i Thomas M. Wilson (1994). An anthropology of frontiers. Border approaches. Anthropological perspectives on frontiers, (ur. H. Donnan i T. M. Wilson). Lanham–New York–London: Anthropological Association of IrelandUniv. Press of America, str. 1–13.
Guarnizo, Luis Eduardo i Michael Peter Smith (1998). The Locations of Transnationalism. Transnationalism from below, (ur. M. P. Smith i L. E. Guarnizo). New Brunswick – London: Transaction Publishers, str. 3–34.
Hareven, Tamara K. (1994). Recent Research on the History of the Family. Time, family and community: perspectives on family and community history, (ur. M. Drake). Oxford: Blackwell Publishers, str. 13–43.
Knežević Hočevar, Duška (2006). Prebivalstveno gibanje ob slovensko-hrvaški meji: primer širšega obkolpskega prostora. Mesto in trg na meji/ Grad i trg na granici: 9. vzporednice med slovensko in hrvaško etnologijo/ hrvatsko-slovenske etnološke paralele, (ur. A. Černelić Krošelj et al). Ljubljana: Slovensko etnološko društvo, str. 35–53.
Kolinsky, Eva (1996). Non-German Minorities in Contemporary German Society. Turkish culture in German society today, (ur. D. Horrocks i E. Kolinsky). Providence – Oxford: Berghahn Books, str. 71–111.
Lapeyronnie, Didier (1992). Les politiques locales d’intégration des immigrés en Europe. Immigrés en Europe. Politiques locales d’intégration, (ur. D. Lapeyronnie). Paris: La Documentation Française, str. 5–17
Muraj, Aleksandra (1989). Živim znači stanujem: etnološka studija o kulturi stanovanja u žumberačkim Sošicama. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo et al.
Münz, Rainer (1995). Where did They all Come From? Typology and Geography of European Mass Migration in the Twentieth Century. Demographie aktuell Nr. 7.
Nejašmić, Ivica (1981). Povratak jugoslavenskih vanjskih migranata i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život zemlje. Zagreb: Centar za istraživanje migracija.
Peračković, Krešimir (2006). Sociološki pristup u istraživanju procesa povratnih migracija. Društvena istraživanja, vol. 15, br. 3, str. 475–498.
Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. (2001). Zagreb: Državni zavod za statistiku.
Rouse, Roger (1992). Making Sense of Settlement: Class Transformations, Cultural Struggle, and Transnationalism among Mexican Migrants in the United States. Towards a Transnational Perspective on Migration. Race, Class, Ethnicity, and Nationalism Reconsidered, (ur. N. Glick Schiller, L. Basch i C. Blanc-Szanton). New York: The New York Academy of Science, str. 25–52.
Salaj, Branko (2003). Critical Reflections About Relations Between Homeland and Diaspora. Immigrants and Homeland, (ur. V. Šakić et al.). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, str. 93–102.
Sopta, Marin (2003). Return to the Homeland: the Building of a State. Immigrants and Homeland, (ur. V. Šakić et al.). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, str. 23–28.
Wilson, Thomas M. i Hastings Donnan (1998). Nation, state and identity at international borders. Border Identities. Nation and state at international borders, (ur. T. M. Wilson i H. Donnan). Cambridge: Cambridge University Press, str. 1–30.
Winland, Daphne N. (1995). “We Are Now an Actual Nation”: The Impact of National Independence on the Croatian Diaspora in Canada. Diaspora vol. 4, br. 1, str. 3–29.
Žumberak: Baština i izazovi budućnosti. Zbornik u čast 700-te obljetnice prvog spomena imena Žumberak (1996). Stari grad Žumberak: Odbor za proslavu 700-te obljetnice imena Žumberak.
Prenosi
Objavljeno
Kako citirati
Številka
Rubrike
Licenca
To delo je licencirano pod Creative Commons Priznanje avtorstva-Nekomercialno-Brez predelav 4.0 mednarodno licenco.
Avtorji jamčijo, da je delo njihova avtorska stvaritev, da v njem niso kršene avtorske pravice tretjih oseb ali kake druge pravice. V primeru zahtevkov tretjih oseb se avtorji zavezujejo, da bodo varovali interese založnika ter da bodo povrnili morebitno škodo.
Podrobneje v rubriki: Prispevki
