Trajnost povratka kao fizički i sintetički indikator održivosti. primjer Srpskih povratnika u Hrvatsku.

Avtorji

  • Milan Mesić
  • Dragan Bagić

Ključne besede:

izbjeglice, povratnici, Srbi, Hrvatska, održivost povratka, tipovi povratnika

Povzetek

Tradicionalno shvaćanje povratka izbjeglica kao jednokratnog i konačnog čina u novije je vrijeme izloženo oštrim kritikama teoretičara i istraživača migracija i izbjeglištva. Čini se da je u kratko vrijeme prevladalo shvaćanje da je povratak složen, dugotrajan, pa i višesmjeran proces, koji u svakoj fazi može postati reverzibilan. Praćenja povratnika ubrzo su 'otkrila' da mnogi od njih, prije ili kasnije odlaze u nove migracije. Zaključeno je da nije dovoljno da povratnici jednom pređu granicu svoje domovine u povratnom smjeru, nego da povratak treba biti uspješan odnosno održiv. Pokazalo se, međutim, da održivost povratka nije lako odrediti, a osobito 'mjeriti'. Najjednostavnije 'održivost' se određuje izostankom ponovne migracije nakon povratka. U svom empirijskom istraživanju održivosti povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku autori su konceptualizirali i operacionalizirali čak sedam aspekata održivosti povratka: trajnost, sigurnost, socio-demografska struktura povratnika, društvenoekonomski uvjeti, izbjegličko iskustvo, povratnička (manjinska)prava, te subjektivne ocjene uvjeta. Ovdje skraćeno iznose rezultate vezane uz prvu dimenziju povratka. Oni potvrđuju dosadašnje spoznaje i očekivanja da veliki dio registriranih povratnika zapravo na adresama koje su prijavili. Na kraju ističe se potreba diferenciranog shvaćanja izbjeglica i povratnika, da bi se bolje mogli razumjeti povratnički procesi. Stoga je predložena tipologija povratnika: A) bezuvjetni trajni; B) uvjetni trajni; C) polupovratnici ili transgranični (transnacionalni); D) neformalni povratnici; E) formalni ili kvazi-povratnici.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Biografije avtorja

Milan Mesić

Redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, predaje Sociologiju migracija, Sociologiju društvenih pokreta i Multikulturalizam, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, HR-10000

Dragan Bagić

Znanstveni novak na projektu prof. Mesića, student doktorskog studija sociologije, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, HR-10000

Literatura

Allen, T. and H. Morsnik (eds.) (1994) When Refugees go Home: African Experiences, James Currey, Oxford.

Black, R. (2002) „Conceptions of 'home' and the political geography of refugee repatriation: between assumption and contested reality in Bosnia-Herzegovina“, Applied geography, 22, 123-138.

Black R., et al. (2004) „Understanding voluntary return“, Home Office Online Reports, Home Office, London.

Black, Richard and Saskia Gent (2006) „Sustainable return in Post-conflict Context“, International Migration, vol. 44 (3), 15-38.

Black, Richard, Marita Eastmond, Saskia Gent (2006) „Introduction: Sustainable return in the Balkans: Beyond Property Restitution and Policy“, International Migrations, 44 (3), 5-13.

Black, Richard, Saskia Gent (2004) „Defining, Mesuring and Influencing Sustainable Return: The Case of the Balkans“, Working Paper 7, Development Research Centre on Migration, Globalisation and Poverty, University of Sussex.

Brajdić-Vuković, M., Bagić, D. (2004a) Motivational and emotional factors for the return of refugees to their homes and the acceptance of their return by the local population. Zagreb: OSCE.

Čukur, M. (2005) „Dilemas of return – two anthropological case studies“, u: M. Čukur et al., Returninng Home: An Evaluation of Sida's Integrated Area Programme in Bosnia-Herzegovina, Sida, Stockholm.

Eastmond, Marita (2006) „Transnational Returns and Reconstruction in Post-war Bosnia and Herzegovina, International Migration, 44 (3), 141-164.

Hammond, L. (1999) „Examining the discourse of repatriation: towards a more proactive theory of return migration“, u: Black, R. and Koser, K. (eds.), The End of Refugee Cycle? Refugee repatriation and Reconstruction, Oxford: Berghahn, 227-244.

Harvey, Joanna (2006) „Return Dynamics in Bosnia and Croatia: A Comparative Analysis“, International Migration, 44 (3), 89-112.

Malkki, L. H. (1992) „National geographic: the rootingof peoples and the territorialization of national identity among scholars and refugees“, Cultural Anthropology, 7.

Mesić, Milan (1992) Hrvatske izbjeglice i prognanici, Osjetljivi i ljuti ljudi, Zagreb: Ured za Prognanike i izbjeglice Vlade RH, Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Migration DRC (2005) (Development Research Centre on Migration, Globalisation & Poverty), Briefing, No. 3, July, University of Sussex, 1-4

UNHCR (1997) The State of the World's Refugees, Geneva.

UNMIK and UNHCR (2003) Manual for Sustainable Return, United Nations Mission in Kosovo/UNHCR, Pristina.

Prenosi

Objavljeno

2008-01-01

Kako citirati

Mesić, M. ., & Bagić, D. . (2008). Trajnost povratka kao fizički i sintetički indikator održivosti. primjer Srpskih povratnika u Hrvatsku. Dve Domovini, (27). Pridobljeno od https://ojs.zrc-sazu.si/twohomelands/article/view/11207

Številka

Rubrike

Članki