The Importance of Matija Murko’s Research for Understanding the Musical Tradition of Bosnia and Herzegovina

Authors

  • Drago Kunej ZRC SAZU, Institute of Slovenian Ethnology, Novi trg 2, SI-1000 Ljubljana
  • Jasmina Talam Academy of Music, University of Sarajevo, Josipa Stadlera 1/II, 71000 Sarajevo
  • Tamara Karača Beljak Academy of Music, University of Sarajevo, Josipa Stadlera 1/II, 71000 Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.3986/Traditio2020490202

Keywords:

folk songs, phonograph recordings, field research, sound documents, epic songs, gusle and gusle players

Abstract

The paper presents the research and sound documentation carried out by Matija Murko in Bosnia and Herzegovina in 1912–1913 and 1930–1931. It focuses on the importance of Murko’s research and his collected field material in gaining a historical perspective on the past and present musical traditions of Bosnia and Herzegovina and its transformations. Murko’s recordings provide some significant insights into the singing of epic songs accompanied by gusle, the sevdalinke performed to the accompaniment of the violin, and the singing of ravna songs. Murko’s recordings are often the oldest and—in some cases—the only recorded evidence of the existence of certain musical practices.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Bošković-Stulli, Maja. 1966. Tragom ostavštine Matije Murka. Narodna umjetnost 4: 285–287.

Buturović, Đenana. 1991. Tragom proučavanja muslimanske epike Matije Murka (Uz 130-godišnjicu rođenja i 40-godišnjicu smrti uglednog slaviste, 1861–1951). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu: Etnologija 46: 7–35.

Čubelić, Tvrtko. 1971. Uvodne napomene. In: Cvjetko Rihtman (ed.), Rad 15. kongresa SUFJ. Sarajevo: Udruženje folklorista Bosne i Hercegovine, 161–196.

Dukić, Davor. 1995. Razotkrivanje epskoga života: Murkov pristup južnoslavenskoj narodnoj epici. In: Rajko Muršič and Mojca Ramšak (eds.), Razvoj slovenske etnologije od Štreklja in Murka do sodobnih etnoloških prizadevanj: Zbornik prispevkov s kongresa, Ljubljana, Cankarjev dom, 24.-27. oktober 1995. Ljubljana: Slovensko etnološko društvo, 51–57.

Jakobson, Roman. 1966. O strukturi stiha srpskohrvatskih narodnih epova / Über den Versbau der serbokroatischen Volksepen. In: Milka Ivić and Sreten Marić (eds.), Lingvistika i poetika. Belgrade: Nolit, 148–153.

Kuba, Ljudevit. 1909. Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 21: 581–602.

Lechleitner, Franz, and Johannes Spitzbart. 2017. Technical comments. In: Christian Liebl and Gerda Lechleitner (eds.), Epic Folk Songs from Bosnia and Herzegovina: The Collection of Matija Murko (1912, 1913). Tondokumente aus dem Phonogrammarchivs, Series 16. OEAW PHA CD: 40.

Liebl, Christian, and Gerda Lechleitner (eds.). 2017. Epic Folk Songs from Bosnia and Herzegovina: The Collection of Matija Murko (1912, 1913). Tondokumente aus dem Phonogrammarchivs, Series 16. OEAW PHA CD: 40.

Maretić, Tomislav. 1907. Metrika narodnih naših pjesama. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Marjanović, Luka. 1898. Junačke pjesme (Muhamedovske): III knjiga. Zagreb: Matica hrvatska.

Murko, Matthias. 1909. Die Volksepik der bosnischen Mohammedaner. Zeitschrift des Vereins für Volkskunde 19: 13–30.

Murko, Matthias. 1912. Bericht über phonographische Aufnahmen epischer, meinst mohammedanischer Volkslieder im nordwestlichen Bosnien im Sommer 1912. Vienna: Kaiserliche Akademie der Wissenschaften in Wien. (30. Mitteilung der Phonogrammarchives-Kommission).

Murko, Matthias. 1915. Bericht über phonographische Aufnahmen epischer Volkslieder im mittleren Bosnien und in der Herzegowina im Sommer 1913. Vienna: Kaiserliche Akademie der Wissenschaften in Wien. (37. Mitteilung der Phonogrammarchives-Kommission).

Murko, Matija. 1924. Gusle i tamburica sa dvije strune. In: Mihovil Abramić and Viktor Hoffiller (eds.), Bulićev zbornik: Naučni prilozi posvećeni Franu Buliću prigodom LXXV godišniice njegova života od učenika i prijatelja IV. oktobra MCMXXI. Zagreb: [Štampala Zaklada tiskare Narodnih novina], 683–687.

Murko, Matija. 1951a. Tragom srbsko-hrvatske narodne epike: Putovanja u godinama 1930–1932. Zagreb: Jugloslavenska akademija nauka i umjetnosti.

Murko, Matija. 1951b. Spomini. Ljubljana: Slovenska matica.

Murko, Matija. 1974. Epska narodna poezija u Jugoslaviji početkom XX vijeka. In: Đenana Buturović and Vlajko Palavestra (eds.), Narodna književnost Srba, Hrvata, Muslimana i Crnogoraca: Izbor studija i članaka. Sarajevo: Svjetlost, 163–164.

Murko, Vladimir. 1963. Sudbina literarne ostavštine i fonografskih snimaka srpskohrvatskih epskih pjesama Matije Murka. Narodna umjetnost 2 (1): 107–137.

Rihtman, Cvjetko. 1953. Narodna muzička tradicija jajačkog sreza. Bilten Instituta za proučavanje folklora Sarajevo 2: 5–102.

Talam, Jasmina. 2016. Traditional Folk Music in Bosnia and Herzegovina through Historical Sound Recordings. 47th Conference of the Kommission zur Erforschung musikalischer Volkskulturen. Seeon, Oct. 4th–9th, 2016 (in press).

Talam, Jasmina, and Tamara Karača Beljak. 2016. Matija Murko i njegova istraživanja u Bosni i Hercegovini. In: Fatima Hadžić (ed.), Zbornik radova 9. međunarodnog simpozija “Muzika u društvu. Sarajevo: Muzička akademija i Muzikološko društvo FBiH, 505–518.

Ziegler, Susanne. 2000. List of the Berlin Phonogramm-Archiv’s Cylinder Collections. In: Artur Simon (ed.), The Berlin Phonogramm-Archive 1900–2000. Collections of Traditional Music of the World. Berlin: VWB – Verlag für Wiessenschaft und Bildung: 228–238.

Ziegler, Susanne. 2006. Die Wachszylinder des Berliner Phonogramm-Archivs. Berlin: Staatliche Museen zu Berlin.

Downloads

Published

30.12.2020

How to Cite

Kunej, D., Talam, J., & Karača Beljak, T. (2020). The Importance of Matija Murko’s Research for Understanding the Musical Tradition of Bosnia and Herzegovina. Traditiones, 49(2), 31–52. https://doi.org/10.3986/Traditio2020490202