Pomen raziskav Matije Murka za razumevanje glasbene tradicije v Bosni in Hercegovini

Avtorji

  • Drago Kunej ZRC SAZU, Inštitut za slovensko narodopisje, Novi trg 2, SI-1000 Ljubljana
  • Jasmina Talam Akademija za glasbo, Univerza v Sarajevu, Josipa Stadlera 1/II, 71000 Sarajevo
  • Tamara Karača Beljak Akademija za glasbo, Univerza v Sarajevu, Josipa Stadlera 1/II, 71000 Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.3986/Traditio2020490202

Ključne besede:

ljudske pesmi, fonografski posnetki, terenske raziskave, zvočni dokumenti, epske pesmi, gusle in guslarji

Povzetek

Prispevek predstavi raziskovanje in zvočno dokumentiranje Matije Murka v Bosni in Hercegovini v letih 1912–1913 in 1930–1931, pri čemer poudari pomen Murkovih raziskav in terenskega gradiva za razumevanje nekdanje in današnje pesemske tradicije v Bosni in Hercegovini in njenih transformacij v historični perspektivi. Gradivo omogoča tudi pomembna spoznanja o izvajanju epskih pesmi ob igranju gusel, sevdalink ob spremljavi violine in petje t. i. ravnih pesmi. Murkovi posnetki so večkrat tudi najstarejši in hkrati edini zvočno dokumentiran dokaz o obstoju nekaterih preteklih glasbenih praks.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Literatura

Bošković-Stulli, Maja. 1966. Tragom ostavštine Matije Murka. Narodna umjetnost 4: 285–287.

Buturović, Đenana. 1991. Tragom proučavanja muslimanske epike Matije Murka (Uz 130-godišnjicu rođenja i 40-godišnjicu smrti uglednog slaviste, 1861–1951). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu: Etnologija 46: 7–35.

Čubelić, Tvrtko. 1971. Uvodne napomene. In: Cvjetko Rihtman (ed.), Rad 15. kongresa SUFJ. Sarajevo: Udruženje folklorista Bosne i Hercegovine, 161–196.

Dukić, Davor. 1995. Razotkrivanje epskoga života: Murkov pristup južnoslavenskoj narodnoj epici. In: Rajko Muršič and Mojca Ramšak (eds.), Razvoj slovenske etnologije od Štreklja in Murka do sodobnih etnoloških prizadevanj: Zbornik prispevkov s kongresa, Ljubljana, Cankarjev dom, 24.-27. oktober 1995. Ljubljana: Slovensko etnološko društvo, 51–57.

Jakobson, Roman. 1966. O strukturi stiha srpskohrvatskih narodnih epova / Über den Versbau der serbokroatischen Volksepen. In: Milka Ivić and Sreten Marić (eds.), Lingvistika i poetika. Belgrade: Nolit, 148–153.

Kuba, Ljudevit. 1909. Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 21: 581–602.

Lechleitner, Franz, and Johannes Spitzbart. 2017. Technical comments. In: Christian Liebl and Gerda Lechleitner (eds.), Epic Folk Songs from Bosnia and Herzegovina: The Collection of Matija Murko (1912, 1913). Tondokumente aus dem Phonogrammarchivs, Series 16. OEAW PHA CD: 40.

Liebl, Christian, and Gerda Lechleitner (eds.). 2017. Epic Folk Songs from Bosnia and Herzegovina: The Collection of Matija Murko (1912, 1913). Tondokumente aus dem Phonogrammarchivs, Series 16. OEAW PHA CD: 40.

Maretić, Tomislav. 1907. Metrika narodnih naših pjesama. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Marjanović, Luka. 1898. Junačke pjesme (Muhamedovske): III knjiga. Zagreb: Matica hrvatska.

Murko, Matthias. 1909. Die Volksepik der bosnischen Mohammedaner. Zeitschrift des Vereins für Volkskunde 19: 13–30.

Murko, Matthias. 1912. Bericht über phonographische Aufnahmen epischer, meinst mohammedanischer Volkslieder im nordwestlichen Bosnien im Sommer 1912. Vienna: Kaiserliche Akademie der Wissenschaften in Wien. (30. Mitteilung der Phonogrammarchives-Kommission).

Murko, Matthias. 1915. Bericht über phonographische Aufnahmen epischer Volkslieder im mittleren Bosnien und in der Herzegowina im Sommer 1913. Vienna: Kaiserliche Akademie der Wissenschaften in Wien. (37. Mitteilung der Phonogrammarchives-Kommission).

Murko, Matija. 1924. Gusle i tamburica sa dvije strune. In: Mihovil Abramić and Viktor Hoffiller (eds.), Bulićev zbornik: Naučni prilozi posvećeni Franu Buliću prigodom LXXV godišniice njegova života od učenika i prijatelja IV. oktobra MCMXXI. Zagreb: [Štampala Zaklada tiskare Narodnih novina], 683–687.

Murko, Matija. 1951a. Tragom srbsko-hrvatske narodne epike: Putovanja u godinama 1930–1932. Zagreb: Jugloslavenska akademija nauka i umjetnosti.

Murko, Matija. 1951b. Spomini. Ljubljana: Slovenska matica.

Murko, Matija. 1974. Epska narodna poezija u Jugoslaviji početkom XX vijeka. In: Đenana Buturović and Vlajko Palavestra (eds.), Narodna književnost Srba, Hrvata, Muslimana i Crnogoraca: Izbor studija i članaka. Sarajevo: Svjetlost, 163–164.

Murko, Vladimir. 1963. Sudbina literarne ostavštine i fonografskih snimaka srpskohrvatskih epskih pjesama Matije Murka. Narodna umjetnost 2 (1): 107–137.

Rihtman, Cvjetko. 1953. Narodna muzička tradicija jajačkog sreza. Bilten Instituta za proučavanje folklora Sarajevo 2: 5–102.

Talam, Jasmina. 2016. Traditional Folk Music in Bosnia and Herzegovina through Historical Sound Recordings. 47th Conference of the Kommission zur Erforschung musikalischer Volkskulturen. Seeon, Oct. 4th–9th, 2016 (in press).

Talam, Jasmina, and Tamara Karača Beljak. 2016. Matija Murko i njegova istraživanja u Bosni i Hercegovini. In: Fatima Hadžić (ed.), Zbornik radova 9. međunarodnog simpozija “Muzika u društvu. Sarajevo: Muzička akademija i Muzikološko društvo FBiH, 505–518.

Ziegler, Susanne. 2000. List of the Berlin Phonogramm-Archiv’s Cylinder Collections. In: Artur Simon (ed.), The Berlin Phonogramm-Archive 1900–2000. Collections of Traditional Music of the World. Berlin: VWB – Verlag für Wiessenschaft und Bildung: 228–238.

Ziegler, Susanne. 2006. Die Wachszylinder des Berliner Phonogramm-Archivs. Berlin: Staatliche Museen zu Berlin.

Objavljeno

2020-12-30

Kako citirati

Kunej, D., Talam, J., & Karača Beljak, T. (2020). Pomen raziskav Matije Murka za razumevanje glasbene tradicije v Bosni in Hercegovini. Traditiones, 49(2), 31–52. https://doi.org/10.3986/Traditio2020490202