IDENTITETSKE POLITIKE U RITMU „LAKIH NOTA“. RECEPCIJA NEOFOLK MUZIKE U SLOVENIJI
RECEPTION OF NEOFOLK MUSIC IN SLOVENIA: IDENTITY POLITICS IN THE BEAT OF ‘EASY LISTENING TUNES’

Ivan Đorđević

DOI: https://doi.org/10.3986/Traditio2010390112

Abstract

Namen prispevka je preučitev recepcije neo- in turbofolk glasbenega žanra v Sloveniji, da bi spoznali domet njegove razširjenosti in načine njegovega vrednotenja. Poseben poudarek raziskave v Sloveniji je namenjen obravnavi neofolka kot značilnega produkta t. i. južnjaške kulture (državljani Slovenije, doma iz »južnih« republik, zlasti Bosne in Hercegovine in Srbije). Gre za poskus povezave segmenta popularne kulture z etnično in socialno (avto)identifikacijo njenih porabnikov, tako da je neofolk obravnavan kot razločevalni označevalec pri ustvarjanju hierarhizirajočih diskurzov na osi med večinskim prebivalstvom (Slovenci) in »južnjaki«.

***

This article examines the reception of neofolk and turbofolk music in Slovenia and establishes the breadth and evaluation modalities of this genre in this former Yugoslav republic. The study of this phenomenon in Slovenia places special emphasis on the research on neofolk music as a typical product of “southern culture” (i.e., from southern former Yugoslav republics, primarily Bosnia-Herzegovina and Serbia). The article establishes a link between this pop culture segment and ethnic and social (self-)identification of its consumers, considering neofolk music as a distinctive marker in creating hierarchizing discourse based on the majority population (Slovenians) vs. “Southerners.”

Keywords

neofolk; turbofolk; Slovenija; »balkanska kultura«; hierarhizirajoči diskurzi // neofolk; turbofolk; Slovenia; Balkan culture; hierarchizing discourses

Full Text:

PDF

References

Baker, Catherine. 2007. The Concept of Turbofolk in Croatia: Inclusion/Exclusion in the Construction of National Musical Identity. In: Baker, Catherine idr. (ur.), Nation in Formation: Inclusion and Exclusion in Central & Eastern Europe. London: UCL School of Slavonic and East European Studies Publications, 139–158. http://eprints.soton.ac.uk/66293/1/Baker_-_turbofolk_2007.pdf

Barker, Chris. 2000. Cultural Studies: Theory & Practice. London and Thousand Oaks: Sage Publications.

Buruma, Ian i Avishai Margalit. 2004. Occidentalism: The West in the Eyes of Its Enemies. New York: The Penguin Press.

Čolović, Ivan. 1985. Divlja književnost. Beograd: Nolit.

Čolović, Ivan. 2007. Bordel ratnika. Beograd: XX vek.

Ćirjaković, Zoran. 2004. Turbofolk kao brend. NIN 2808, 21. oktobar. http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=18153

Dimitrijević, Branko. 2002. Globalni turbo-folk. NIN 2686, 20. jun.

Dragićević-Šešić, Milena. 1994. Neofolk kultura. Publika i njene zvezde. Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stanojevića.

Đorđević, Jelena. 2009. Postkultura. Beograd: Clio.

Đurković, Miša. 2004. Ideološki i poltički sukobi oko popularne muzike u Srbiji. Filozofija i društvo 25: 271–284.

Erdei, Ildiko. 2009. „Za tango je potrebno dvoje“. Ekonomija i identitet Srba i Slovenaca u postsocijalizmu. U: Čolović, Ivan (ur.), Zid je mrtav, živeli zidovi. Beograd: XX vek, 236–258.

Eterović, Ana. 2007. Folklorizem za novo rabo. Ljudska, narodno-zabavna, turbofolk. (Diplomsko delo.) Ljubljana: Fakulteta za družbene vede, Univerza v Ljubljani. http://dk.fdv.uni-lj.si/diplomska/pdfs/Eterovic--Ana.PDF

Fisk, Džon. 2001. Popularna kultura. Beograd: Clio.

Gordi, Erik. 2001. Kultura vlasti u Srbiji. Beograd: Samizdat B92.

Hercfeld, Majkl. 2004. Kulturna intimnost. Beograd: XX vek.

Ilić, Aleksandra. 2005. Slovenac više ne postoji. Večernje novosti, 15. mart.

Jansen, Stef. 2001. Svakodnevni orijentalizam. Doživljaji ’Balkana’/’Evrope’ u Beogradu i Zagrebu. Filozofija i društvo 18: 33–72.

Kiossev, Alexander. 2003. The Dark Intimacy: Maps, Identities, Acts of Identification. Eurozine, 19. maj. http://www.eurozine.com/articles/2003-05-19-kiossev-en.html

Komac, Miran (ur.). 2007. Priseljenci. Študije o priseljavanju in vključevanju v slovensko družbo. Ljubljana: Inštitut za narodnostna vprašanja.

Kronja, Ivana. 2001. Smrtonosni sjaj. Masovna psihologija i estetika turbo-folka. Beograd: Tehnokratija.

Mežnarič, Silva. 1986. „Bosanci“. A kuda idu Slovenci nedeljom? Beograd: Filip Višnjić.

Mitrović, Marijana. 2008. Agenti spektakla. Politike tela u turbo-folku. U: Divac, Zorica (ur.), Kulturne paralele. Svakodnevna kultura u postsocijalističkom periodu. Beograd: Etnografski institut SANU, 129–145.

Prelić, Mladena. 2009. The Serbs in Slovenia: A New Minority. Glasnik Etnografskog instituta SANU 57 (2): 53–68.

Prica, Ines. 1988. Mitsko poimanje naroda u kritici novokomponovane narodne muzike. Kultura 80/81: 80–93.

Radović, Srđan. 2010. Juče na Balkanu, danas u vašem stanu. Nekolika zapažanja o neofolk muzici u Sloveniji. [Rukopis naučnog rada.]

Simić, Marina. 2006. EXIT u Evropu. Popularna muzika i politike identiteta u savremenoj Srbiji. Kultura 116/117: 98–122.

Škerl, Uroš. 2005. Švicarji poslušajo slovenskega. Delo, 14. maj. http://www2.arnes.si/~kulturologija/kulturologija_10let_mediji.htm#turbofolk

Velikonja, Mitja. 2002. ‘Ex-home’: ‘Balkan culture’ in Slovenia after 1991. U: Törnquist-Plewa, B. and S. Resic (ur.), The Balkan in Focus – Cultural Boundaries in Europe. Lund: Nordic Academic Press, 189–207. http://www.ces.uj.edu.pl/velikonja/exhome.doc

Velikonja, Mitja. 2009. Povratak otpisanih. Emancipatorski potencijali jugonostalgije. U: Čolović, Ivan (ur.), Zid je mrtav, živeli zidovi. Beograd: XX vek, 366–398.

Vidić-Rasmussen, Ljerka. 1995. From Source to Commodity: Newly-Composed Folk Music of Yugoslavia. Popular Music 14 (2): 241–256.

Živković, Marko. 2001. Nešto između. Simbolička geografija Srbije. Filozofija i društvo 18: 73–110.



DOI: https://doi.org/10.3986/Traditio2010390112

Refbacks

  • There are currently no refbacks.


Copyright (c) 2019 Traditiones

Creative Commons License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

SCImago Journal & Country RankSaveSaveSave