Validations and typifications of some south european syntaxa
Keywords:
alliance, Balkan Peninsula, Europe, Juncetea trifidi, nomenclature, phytosociology, Quercetea pubescentis, Rhamno-Prunetea, Roso pendulinae-Pinetea mugo, validation.Abstract
In the course of the compilation of a list of high-rank syntaxa of Europe, it appeared that some of syntaxa from south Europe were not validly described. In this paper, the following syntaxa have been either described or validated, such as the Potentillo montenegrinae-Festucion paniculatae (Festucetalia spadiceae, Juncetea trifidi), the Aquilegio nigricantis-Rhododendrion hirsuti (Rhododendro hirsuti-Ericetalia carneae, Rhododendro hirsuti-Ericetea carneae), the Hyperico grisebachii-Pinion mugo (Junipero-Pinetalia mugo, Roso pendulinae-Pinetea mugo), the Lathyro veneti-Taxion baccatae, Quercion petraeo-cerridis (both Quercetalia pubescentis, Quercetea pubescentis) and the Buxo-Syringion vulgaris (Paliuretalia, Rhamno-Prunetea).
Downloads
References
Alegro, A., Biljaković, M., Ostojić, A. & Čalić, M. 2000: Gypsophila repens L., an overlooked species in the flora of Croatia. Acta Botanica Croatica 59: 331–336.
Amidžić, L. 1997: Pinetum mughi-Geum bulgaricum, new association of the mountain pine (Pinus mugo Turra) on Prokletje mountain. University Thought Nat. Sci., Priština 4(2): 89–95.
Antonić, O., Bukovec, D., Križan, J., Marki, A. & Hatić, D. 2000: Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate. Natura Croatica 9: 1–13.
Bacchetta, G., Biondi, E., Farris, E., Filigheddu, R. & Mossa, L. 2004: A phytosociological study of the deciduous oak woods of Sardinia (Italy). Fitosociologia 41: 53–65.
Biserkov, V., Gussev, C., Popov, V., Hibaum, G., Roussakova, V., Pandurski, I., Uzunov, Y., Dimitrov, M., Tzonev, R. & Tsoneva, S. 2011: Red data book of the Republic of Bulgaria. Volume 3. Natural habitats. IBEI – BAS & MOEW, Sofia, 422 pp.
Blečić, V. 1958: Šumska vegetacija i vegetacija stena i točila dolinje reke Pive. Glasnik Prirodnjačkog muzeja 11: 5–101.
Blečić, V. 1960: Beitrag zur Kentniss der Weidenvegetation des Gebirges Bjelasica. Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta u Beogradu 1(2): 109–118.
Brullo, S., Scelsi, F., Siracusa, G. & Spampinato, G. 1999: Considerazioni sintassonomiche e corologiche sui querceti cadudifogli della Sicilia e della Calabria. Monti e Boschi 50: 16–29.
Čarni, A., Košir, P., Karadžić, B., Matevski, V., Redžić, S. & Škvorc, Ž. 2009: Thermophilous deciduous forests in Southern Europe. Plant Biosystems 143: 1–13.
Diklić, N. 1958: Flora šibljaka na planini Miroču I istočnoj Srbiji sa osvrtom na vegetaciju. Glasnik Prirodnjačkog muzeja, Ser. B 12: 45–64.
Diklić, N. 1965: Prilog poznavanju vegetacije šibljaka jorgovana (Syringa vulgaris L.) u istočnoj Srbiji. Glasnik Prirodnjačkog muzeja Beograd, Ser. B 20: 57–76.
Em, H. 1962: Šumske zajednice ćetinara u NR Makedoniji. Biološki glasnik 15: 1–38.
EURO+MED (2006–): Euro+Med PlantBase. The information resource for Euro-Mediterranean plant diversity. Internet http://www.emplantbase.org/home.html [last accessed on 23 October, 2014].
Farris, E., Fenu, G. & Bacchetta, G. 2012: Mediterranean Taxus baccata woodlands in Sardinia: a characterization of the EU priority habitat 9580. Phytocoenologia 41: 231–246.
Fukarek, P. 1962: Zajednice i tipovi šuma dinarskih planina u okviru taksonomskog sistema ciriško-montpelješke škole. Narodni šumar 10/12: 503–508.
Fukarek, P. 1969: Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka Nacionalnog parka “Stujeska”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja 11: 189–291.
Fukarek, P. 1970: Šumske zajednice prašumskog rezervata Peručice u Bosni. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Posebna izdanja 15: 157–262.
Fukarek, P. & Fabijanić, B. 1968: Versuch einer Pflanzensoziologischen Gliedrung der Waldund Šibljak-Gesellschaften Bosniens und der Hercegovina. In: Tüxen, R. (ed.), Pflanzensoziologiche Systematik. Dr. W Junk Verlag, Den Haag. pp. 112–123.
Fukarek, P. & Stefanović, V. 1958: Prašuma Peručica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, B. Šumarstvo 3: 93–146.
Gamisans, J. 1975: La végétation des montagnes corses. Thèse de Doctorat d‘État ès Sciences (C.N.R.S. A .O. 1388), Marseille, 295 pp. (effectively published PhD thesis)
Gamisans, J. 1977: La végétation de montagnes corses. IV. Phytocoenologia 4: 317–376.
Gamisans, J. 1991: La végétation de la Corse. Conservatoire et Jardin botaniques de la Ville de Genève, Genève, 211 pp.
Grabherr, G., Mucina, L. & Greimler, J. 1993: Seslerietea albicantis. In: Grabherr, G. & Mucina, L. (eds), Die Pflanzengesellschaften Österreichs. Teil II. Gustav Fischer Verlag, Jena. pp. 402–446.
Grebenščikov, O. 1943: Prilog poznavanju vegetacije planine Koprivnik kod Peći. Srpska kraljevska akademija. Posebna izdanja 86, Prirodnjački i matematički spisi 35, Ohridski zbornik 11: 1–29.
Horvat, I. 1935: Istraživanje vegetacija planina Vardarske banovine. Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 47: 143–160.
Horvat, I. 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pouse 6: 127–279.
Horvat, I. 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prirodoslovna istraživanja JAZU 30, Zagreb, 179 pp.
Horvat, I., Glavač, V. & Ellenberg, H. 1974: Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 768 pp.
Janković, M.M. 1972: Zaštita i obnova biosphere i ekosistema Prokletije iz aspekta sadašnjeg stanja flore i vegetacije na njima. Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta u Beogradu 7: 115–151.
Janković, M.M. & Bogojević, R. 1967: Wulfenio-Pinetum mughi, nova zajednica planinskog bora (Pinus mugo) i alpsko-prokletijske endemoreliktne vrste Wulfenia carinthiaca. Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta u Beogradu 2: 95–130.
Jovanović, B. 1955: Šumske fitocenoze i staništa Suve planine. Glasnik Šumarskog fakulteta 9: 3–101.
Jovanović, B., Lakušić, R., Rizovski, R., Trinajstić, I. & Zupančič, M. 1986: Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae ad mappam vegetationis m 1:200 000. Naučno veće vegetacijske karte Jugoslavije, Bribir-Ilok, 46 pp.
Jovanović-Dunjić, R. 1955: Tipovi pašnjaka i livada Suve planine. Zbornik radova Instituta za ekologiju i biogeografiju SAN 6(2): 1–104.
Knapp, R. 1944: Vegetations-Studien in Serbien. Manuscript, Halle.
Lakušić, R., Pavlović, D., Adžić, S., Kutleša, L., Mišić, L., Redžić, S., Maljević, D. & Bratović, S. 1979: Struktura i dinamika ekosistema planine Vranice u Bosni. Drugi kongres ekologa Jugoslavije 1: 605–714.
Ljubičić, I., Britvec, M., Plazibat, M. & Vitasović Kosić, I. 2010: Flora of the south-western part of the National park “Northern Velebit”. Agriculturae Conspectus Scientificus 73: 67–73.
Marinček, L. & Čarni, A. 2002: Commentary to the vegetation map of forest communities of Slovenia in a scale of 1:400,000. ZRC Publishing, Ljubljana, 80 pp.
Micevski, K. 1994: Vegetation of Mt. Bistra. Bistra III. Macedonian Academy of Sciences and Arts, Skopje, 93 pp.
Mišić V., Jovanović-Dunjić, R., Popović. M., Borisavljević, L., Antić, M. Dinić, A., Danon, J. Blaženčić, Ž. 1978: Biljne zajednice i staništa stare planine. Srpska akademija nauka i umetnosti, Posebna izdanja 511, Odeljenje prirodno-matematičkih nauka 49: 1–389.
Muravjov N. 1939. Vegetacija planine Bjelasice. Glasnik skopskog naučnog društva 22, Odeljenje prirodnih nauka 8: 55–63.
Peruzzi, L., Bartolucci, F., Astuti, G., Barnardo, L. & Conti, F. 2013: Knautia dinarica (Caprifoliae): taxonomy, typification and update of the Italian distribution. Phytotaxa 116: 34–40.
Ranđelovič, N. 1978: Fitocenološko-ekološke karakteristike brdskih travnjaka jugoistočne Srbije. PhD thesis. University in Zagreb, Zagreb, 144 pp.
Ranđelović N. 1984. Dve zajednice subalpskih pašnjaka na Rodopskim planinama jugoistočne Srbije. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Radovi 76, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka 23: 147–156.
Ranđelović, V.N. & Zlatković, B.K. 2010: Flora i vegetacija Vlasinske visoravni. Prirodno-matematički fakultet, Niš, 448 pp.
Redžić, S. 2000: The forms and patterns of vegetation diversity at the Vranica Mts. in Central Bosnia. The study of the centre of ecology and natural resources. Report, Faculty of Science, University of Sarajevo, Sarajevo, 145 pp. (ineffectively published report)
Redžić, S. 2003: The syntaxonomy and syngenesis of the Elyno-Seslerietea Br.-Bl. 1948 in the Balkan peninsula. Annali di Botanica (Roma) N.S. 3: 53–74.
Redžić, S. 2007: Syntaxonomic diversity as an indicator of ecological diversity – case study Vranica Mts in the Central Bosnia. Biologia 62: 173–184.
Redžić, S. 2011: Phytogeographic and syntaxonomic diversity of high mountain vegetation in Dinaric Alps (Western Balkan, SE Europe). Journal of Mountain Science 8: 767–786.
Redžić, S., Lakušić, R., Muratspahić, D., Bjelčić, Ž. & Omerović, S. 1984: Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima Cincara i Vitoroga. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu 37: 163–177.
Reille, M., Gamisans, J., Andriei-Ponel, A. & Beaulieu, J.-L. 1999: The Holocene at Lac de Creno, Corsica, France: a key site for the whole island. New Phytologist 141: 291–307.
Rexhepi, F. 1991. Vegetacija klekovine bora (bor krivulj) Pinus mugo na visokim predelima Prokletija i Šar Planine. Univerzitet u Nišu, Tehnološki fakultet. Zbornik radova 7: 147–150.
Rexhepi, F. 2007: The vegetation of Kosova. University of Prishtina, Faculty of Natural Sciences, Prishtinë, 137 pp.
Surina, B. 2005: Some novelties in the flora and vegetation of Mt Snežnik (SW Slovenia, Liburnian karst). Acta Botanica Croatica 64: 341–356.
Surina, B. 2013: Heath with dwarf ericaceous and Alpine juniper (Juniperus alpina) in the Dinaric Alps: A nomenclatural and systematic reappraisal. Acta Botanica Croatica 72: 113–132.
Šikić, L. (ed.) 2007: National Park Paklenica. Management plan. Arcode, Paklenica, 165 pp.
Španjol, Ž., Barčić, D. & Rosavec, R. 2003: Protected parts of nature on Mount Velebit. Šumarski list 13: 93–100.
Theurillat, J. P., Aeschimann, D., Küpfer, P. & Spichiger, R. 1995: The higher vegetation units of the Alps. Colloques Phytosociologiques 23: 189−239.
Tomašević, D. 1959: Tipovi šuma i njihovi degradcioni oblici na Vodnu. Godišen zbornik, Zemjodelsko-šumarski fakultet – Šumarstvo 12: 5–47.
Trinajstić, I. 1998: Plantgeographical division of climazonal forest vegetation of Croatia. Šumarski list 122: 407–421.
Ubaldi, D. 2003: La vegetazione boschiva d’Italia. Manuale di fitosociologia forestale. Clueb, Bologna, 368 pp.
Ubaldi, D. 2008: La vegetazione boschiva d’Italia. Manuale di fitosociologia forestale. 2nd ed. Clueb, Bologna, 370 pp.
Vukelić, J. 2012: Šumska vegetacija Hrvatske. Šumarski fakultet, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 403 pp.
Vukićević, E. 1966: Šumske fitocenoze cera. Glasnik muzeja šumarstva i lova 6: 95–124.
Weber, H.E., Moravec, J. & Theurillat, J.-P. 2000: International Code of Phytosociological Nomenclature. 3rd edition. Journal of Vegetation Science 11: 739–768.
Zupančič, M. 2013: New consideration on southeast Alpine and Dinaric-central Balkan dwarf pine. Hrvatska misao 17(1): 156–172.
Zupančič, M., Wraber, T. & Žagar, V. 2004: Dinaric mountain pine association Hyperico grisebachii-Pinetum mugo on Mt. Snežik. Razprave 4. razreda SAZU 45: 185–261.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
Authors guarantee that the work is their own original creation and does not infringe any statutory or common-law copyright or any proprietary right of any third party. In case of claims by third parties, authors commit their self to defend the interests of the publisher, and shall cover any potential costs.
More in: Submission chapter
